Bosna i Hercegovina jedina je od šest zemalja Zapadnog Balkana koja nema važeću strategiju za borbu protiv terorizma. Strategije u regionu različito pristupaju sprečavanju i borbi protiv terorizma, a samo neke od njih prilagođene su izazovima povratka bivših pripadnika takozvanog ISIL-a, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Trojica povratnika iz Sirije osuđena su tokom ove godine dok suđenja još uvijek traju petorici bivših pripadnika takozvanog ISIL-a koji su u organizovanoj grupi sa ženama i djecom vraćeni u decembru 2019. godine. Nakon gubitka teritorije jedne od najzloglasnijih terorističkih grupa, porodice žena i djece koje se godinama nalaze u sirijskim kampovima očekivale su njihov povratak ove godine, ali se on uprkos obećanjima i očekivanjima nije desio.

Objave na društvenim mrežama koje relativiziraju presudu Huseinu “Bilalu” Bosniću, osuđenom na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i poticanja na terorizam te organiziranja terorističkih grupa, tokom prethodnog mjeseca podijelili su, između ostalih, pripadnici Oružanih snaga BiH, nastavnik u srednjoj školi te imam iz Sanskog Mosta.

Dok se domaće pravosudne institucije nerijetko suočavaju s kritikama da izriču niske kazne povratnicima sa stranih ratišta, nekoliko evropskih zemalja počelo je bivšim borcima suditi za ratne zločine uz optužbe za terorizam, i time im povećati kazne i osigurati više pravde njihovim žrtvama. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je analizirala šta je potrebno da domaće pravosudne institucije počnu procesuirati ovakva djela, šta je potrebno za prikupljanje dokaza i zašto stručnjaci smatraju da je bosanskohercegovačko pravosuđe spremno za to.

Šest zemalja Zapadnog Balkana do sada su osudile više od 200 osoba na više od 1.100 godina zatvora zbog djela terorizma ili odlazaka na strana ratišta, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN). Više od 160 osoba osuđeno je za odlazak na strana ratišta u Siriji i Ukrajini, dok visine kazni i prosječna kazna variraju od zemlje do zemlje.

Bosanskohercegovačke vlasti još uvijek nisu izdvojile posebna sredstva za provedbu Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma, koja ističe u ovoj godini, niti su u njenu provedbu uključene sve institucije koje su planirane, a nije uspostavljen ni jasan sistem prevencije terorizma u svim lokalnim zajednicama, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Bosanskohercegovački sudovi odupiru se onome za šta analitičari tvrde da su potezi glavne bošnjačke političke partije za izručenje Turaka koje Ankara potražuje zbog veza s navodnim glavnim organizatorom propalog puča 2016. godine.

Od raspada kalifata Islamske države, na Balkanu postoji zabrinutost zbog prijetnje koju predstavljaju povratnici s ratišta.

Prije 22 godine, u eksploziji kamiona-bombe u starom dijelu Viteza smrtno je stradalo pet civila. Svjedoci ovog terorističkog čina prisjećaju se pustoši koju je izazvala eksplozija, razmrskanih ljudskih tijela, ranjenih komšija, srušenog naselja…