Više od dvadeset srbijanskih državljanki s maloljetnom djecom zarobljeno je u izbjegličkim kampovima u Siriji. Glasovne poruke koje krišom šalju najbližima, a do kojih je došao BIRN, ilustruju svakodnevni užas situacije u kojoj se nalaze.

Zbog tromosti državne vlasti i oklijevanja iz Republike Srpske, Bosna i Hercegovina kasni za drugim zemljama da u strateškim dokumentima prepozna opasnosti krajnjeg desničarskog ekstremizma. To zemlju ostavlja ranjivu na jednu od trenutno najbrže rastućih sigurnosnih opasnosti u Evropi i SAD-u.

Selefijski predavač Husein Bilal Bosnić doprinio je prije sedam godina stvaranju terorističke prijetnje u Bosni i Hercegovini i vrbovanju terorista za odlazak u Siriju. On se nakon odležane zatvorske kazne vraća u drugačije sigurnosno i vjersko okruženje, ali stručnjaci vjeruju da i dalje uživa povjerenje i uticaj na zajednice koje su ga podržavale.

Usljed nedostatka rada s mladima, manjka kapaciteta u školama i eksperata za mentalno zdravlje, upozoravaju stručnjaci, radikalizacija maloljetnika postaje sve izazovniji problem za bosanskohercegovačko društvo s dugoročnim posljedicama, dok fragmentirani ustroj države i zakašnjele i nedovoljno definisane mjere borbe protiv ekstremnih uticaja daju ograničene rezultate.

Na predstojećim parlamentarnim izborima u Rusiji kao kandidati vladajuće koalicije mogli bi se pojaviti i neki čelnici Saveza dobrovoljaca Donbasa, koji je regrutirao i dobrovoljce sa Balkana, ali i osobe kojima je zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. S druge strane, pravo glasa imat će svi stanovnici pobunjenih regija na istoku Ukrajine koji imaju ruski pasoš.

Zastupnici Predstavničkog doma Državnog parlamenta na narednoj sjednici će razmatrati informaciju o stanju sigurnosti 2018. i 2019. godine. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizirala je najzanimljivije dijelove iz izvještaja koje se odnose na ravnogorska i ostala desničarska udruženja, terorizam i strana ratišta, te korupciju.

S obzirom da je na stotine balkanskih ekstremista otišlo u inozemstvo da se bori za takozvanu Islamsku državu i druge militantne grupe, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija našle su se pod pojačanim međunarodnim pritiskom da zaustave finansiranje terorizma.

Zemlje Balkana možda su teoretski spremne, ali u praksi one se teško suprotstavljaju rastućoj prijetnji od cyberterorističkih napada. BiH nema strategiju na državnom nivou.

Nakon pada “kalifata” Islamske države, nesistematski pristup balkanskih zemalja repatrijaciji njihovih državljana iz izbjegličkih kampova u Siriji znači da preko 100 djece još uvijek živi u prenatrpanim i nesigurnim uvjetima.

Bosna i Hercegovina jedina je od šest zemalja Zapadnog Balkana koja nema važeću strategiju za borbu protiv terorizma. Strategije u regionu različito pristupaju sprečavanju i borbi protiv terorizma, a samo neke od njih prilagođene su izazovima povratka bivših pripadnika takozvanog ISIL-a, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN).