U posljednjem intervjuu BIRN-ovog serijala o najznačajnijim fotografijama ratnih fotografa sa Balkana, Miloš Cvetković govori o razaranju kojem je svjedočio kada je nakon tromjesečne opsade ušao u Vukovar.
U drugom intervjuu BIRN-a, koji je dio serijala intervjua sa ratnim fotografima sa Balkana, Šahin Šišić govori o svojoj fotografiji profesora koji je tokom opsade Sarajeva hodao ulicama u potrazi za hranom.
Kratkim dokumentarnim filmom “U poplavi riječi” režiserka Eliane Esther Bots željela je skrenuti pažnju na važan, stresan i izazovan posao prevodilaca kroz priču o tri prevodioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i njihovom pokušaju emotivnog distanciranja tokom prevođenja svjedočenja preživjelih žrtava i počinilaca ratnih zločina.
Sistem logora koji su uspostavljeni na teritoriji Republike Srpske doveo je, kroz mučenja, ubijanja, silovanja i druge oblike nečovječnog ponašanja, do kolektivne traumatizacije stanovništa, čija je jedna od posljedica to da se veliki broj logoraša nije vratio u mjesta iz kojih su protjerani, obrazlaže u svojoj knjizi istraživač genocida Hikmet Karčić.
Govor političara u Bosni i Hercegovini dehumanizira ljude i tako olakšava napade na njih, što povećava strah od potencijalnog ponavljanja zločina, kaže u intervjuu Alice Wairimu Nderitu, specijalna savjetnica za prevenciju genocida generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN).
Negiranje genocida u Srebrenici pogađa porodice žrtava i preživjele jer ih se time ponovno pravi žrtvama i utišava njihove glasove te se potkopavaju nalazi i presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koje je važno priznati za istinsko pomirenje, kaže nova predsjednica Suda u Haagu Graciela Gatti Santana u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Žrtve ratnog silovanja u Bosni i Hercegovini nemaju jednak pristup reparacijama od počinilaca zbog nejednake prakse sudova širom države, neodgovarajućem sistemu besplatne pravne pomoći i slučajevima u kojima ratni zločinci nakon presuda skrivaju imovinu, pojašnjava u intervjuu istraživačica Lejla Gačanica rezultate izvještaja o šestogodišnjoj sudskoj praksi o reparacijama kojeg je predstavio TRIAL International.
U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Mujo Begić, šef Područnog ureda Instituta za nestale osobe (INO) u Bihaću kaže kako se ove godine očekuju bolji rezultati u radu na pronalasku nestalih osoba, budući da u 2021. nije pronađana nijedna osoba u Unsko-sanskom kantonu.
Dokumentarni fotograf Fabrice Dekoninck projektom o kulturi sjećanja želi pokazati da genocid u Srebrenici nije samo statistički podatak kakvim ga vidi šira javnost, te podići svijesti ljudi u Evropi o sjećanjima preživjelih i dešavanjima tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Bosanskohercegovačka književnica Lejla Kalamujić, koja se u svojoj književnosti bavi brojnim temama poput rata, gubitka i mentalnog zdravlja, u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) kaže kako je društvo usljed ratova na ovim prostorima iskusilo kolektivnu traumu u čijem iscjeljenju može pomoći upravo umjetnost.