Analiza

Pet najvažnijih fokusa za novog glavnog državnog tužioca po mišljenju stručnjaka

25. Augusta 2022.12:00
Analiza

Pet najvažnijih fokusa za novog glavnog državnog tužioca po mišljenju stručnjaka

25. Augusta 2022.12:00
Kada uskoro bude izabran, novi glavni državni tužlac morat će poboljšati procesuiranje visoke korupcije, ubrzati podizanje optužnica za ratne zločine i proširiti istrage u vezi sa sigurnošću građana, ali i otvoriti Tužilaštvo javnosti te potvrditi vlastiti, kao i integritet institucije koju će voditi, smatra pet stručnjaka iz različitih oblasti, koji su za BIRN BiH analizirali prioritete za novog rukovodioca najvišeg tužilaštva u državi.
Kada uskoro bude izabran, novi glavni državni tužlac morat će poboljšati procesuiranje visoke korupcije, ubrzati podizanje optužnica za ratne zločine i proširiti istrage u vezi sa sigurnošću građana, ali i otvoriti Tužilaštvo javnosti te potvrditi vlastiti, kao i integritet institucije koju će voditi, smatra pet stručnjaka iz različitih oblasti, koji su za BIRN BiH analizirali prioritete za novog rukovodioca najvišeg tužilaštva u državi.

Gotovo godinu dana od smjene ranije glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine bi uskoro trebalo dobiti novog rukovodioca sa višegodišnjim mandatom. Uz dosadašnjeg vršioca dužnosti, Milanka Kajganića, za poziciju se, na konkurs koji je u toku, prijavilo još nekoliko kandidata. Bez obzira ko od njih bude izabran, naslijedit će nagomilane probleme Tužilaštva, nedostatak povjerenja javnosti, kao i očekivanja da državni tužioci naprave iskorake u osnaživanju vladavine prava – jednog od najvažnijih uslova za pridruživanje Evropskoj uniji.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pitala je stručnjake iz različitih oblasti šta bi novi glavni državni tužilac trebao staviti kao prioritet rada ovog tužilaštva.

Među prioritetima koje su izdvojili kako bi se, između ostalog, vratilo povjerenje građana u ovu instituciju, prvenstveno je bolje procesuiranje korupcije, ratnih zločina, kao i terorizma i trgovine ljudima, ali i povećanje transparentnosti te vraćanja povjerenja javnosti kroz jačanje integriteta institucije.

Za unapređenje vladavine prava, kao jednog od 14 ključnih prioreteta iz mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo u Evropskoj uniji koje BiH treba ispuniti, potrebno je unaprijediti funkcionisanje pravosuđa donošenjem novog zakonodavstva o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s evropskim standardima, na šta glavni državni tužilac nema uticaja, ali sagovornici BIRN-a BiH objašnjavaju kako Državno tužilaštvo može doprinijeti ispunjavanju uslova za približavanje Evropskoj uniji.

U prioritetima se također navodi kako je potrebno jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam, kao i osigurati učinkovite koordinacije na svim nivoima, upravljanje granicama i sposobnost upravljanja migracijama te osigurati funkcioniranja sistema azila.

Ovo je pet najvažnijih fokusa za novog glavnog državnog tužioca kada bude izabran.

Ivana Korajlić: Istraživanje visoke korupcije najvažniji prioritet državnih tužilaca

VSTV je u maju raspisao konkurs za novog glavnog tužioca, nakon što je nekadašnja glavna tužiteljica Gordana Tadić smijenjena s te pozicije i premještena na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva, zbog disciplinske odgovornosti u septembru 2021. godine.

Osim Tadić, do sada su bila izabrana tri glavna tužioca. Prvi izabrani, Marinko Jurčević, napustio je funkciju bez da je ikada objasnio razloge u javnosti.

Drugi glavni tužilac Milorad Barašin – nakon disciplinskog postupka pokrenutog zbog kontakata sa Slobodanom Tešićem, koji se dovodi u vezu s međunarodnim krijumčarenjem oružja – smijenjen je s pozicije, te je kao tužilac nastavio raditi u Tužilaštvu do smrti.

Goran Salihović, treći glavni tužilac, također je smijenjen odlukom disciplinske komisije zbog nepravilnosti u radu, a ostao je na poziciji tužioca u Tužilaštvu BiH. Trenutno je privremeno suspendovan do okončanja krivičnog postupka, koji se protiv njega vodi u Kantonalnom sudu u Sarajevu zbog zloupotrebe položaja.

Proaktivniji pristup procesuiranju korupcije trebao bi biti jedan od prioriteta rada glavnog tužioca, smatra Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH.

Pod tim podrazumijeva djelovanje na osnovu izvještaja agencija za provođenje zakona, kao i adekvatnije i pravovremenije djelovanje po prijavama koje pristižu u Tužilaštvo, te na osnovu informacija koje se pojavljuju u javnosti.

“Mislim da se mora raditi najviše na ravnomjernom pristupu, otklanjanju tog selektivnog pristupa koji smo do sada godinama gledali, posebno kada govorimo o procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala, te otklanjanje svih onih nedostataka koji su do sada primijećeni – u smislu raspodjele predmeta tužiocima i odlučivanja po kojim će se predmetima raditi, a po kojima neće“, kaže ona.

Izazov za novog glavnog tužioca, prema Korajlić, bit će i povratak povjerenja građana u Tužilaštvo čiji su integritet i ugled poljuljani u prethodnom periodu, kada su tu funkciju obnašali različiti tužioci.

Korajlić navodi kako se Tužilaštvo BiH previše do sada povinovalo političkim i svim drugim pritiscima, te da je bilo i još uvijek je “produžena ruka određenih političkih stranaka i ljudi iz izvršne vlasti i služilo je čak za međustranačko ili unutarstranačko ‘potkusurivanje'“.

“Mislim da će glavni izazov novog glavnog tužioca biti kako izbalansirati sve te pritiske koji dolaze, kako pokazati da rade u intersu javnosti, a ne u interesu samo nekolicine ljudi iz vlasti i na koji način resurse koje imaju iskoristiti da se na vrijeme i efikasnije djeluje“, kaže Korajlić.

Dodaje da se većina od prioriteta, koji se odnose na vladavinu prava, u odnosu na pravosuđe, zapravo fokusira na izmjene zakonskog okvira i institucionalnog okvira, a to je nešto što nije direktno u moći niti nadležnosti glavnog tužioca.

“Ali postoje preporuke i prioriteti koji su u ovoj oblasti dati, a odnose se na unapređenje efikasnosti procesuiranja korupcije i organizovanog kriminala i, s druge strane, unapređenje saradnje i koordinacije sa agencijama za provođenje zakona. To je nešto na šta direktno glavni tužilac može uticati, kao i na poboljšanje rada institucije kojom rukovodi, na saradnju sa drugim institucijama, na saradnju uopšte sa drugim segmentima društva, počevši od stručne zajednice, civilnog društva, medija i slično“, naglašava ona.

Murat Tahirović: Bolje procesuiranje ratnih zločina i saradanja sa udruženjima žrtava

Za predsjednika Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Murata Tahirovića, novi glavni tužilac bi, kao jedan od prioriteta rada Tužilaštva, trebao postaviti predmete ratnih zločina, pogotovo sa “A“ liste, ali i poboljšanje regionalne saradanje.

On pojašnjava da za BiH moraju biti prioriteti predmeti ratnih zločina, kako bi se oni – koji su pobjegli iz BiH u Srbiju i Hrvatsku – ustupili BiH, te kako bi njihov proces bio pokrenut pred domaćim sudovima, a “ne da se predmeti ustupaju susjednim zemljama na način kako je to bilo do sada, gdje uglavnom imamo vrlo problematične postupke koji ne rezultiraju stanjem koje žrtve očekuju“.

Tahirović, koji je komunicirao i sarađivao sa svim dosadašnjim glavnim tužiocima, kaže kako bi novi glavni tužilac također trebao unaprijediti otvorenost i komunikaciju sa udruženjima žrtava. Pojašnjava da bi ta saradnja, svaki put kada bi došao novi glavni tužilac, bila korektna i kvalitativna, ali da bi slabila vremenom, a glavni tužioci bi se udaljavali od prioriteta koji su u interesu žrtava.

“Imamo preko 20 godina saradnje sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i sa glavnim tužiocima Međunarodnog krivičnog suda i moram priznati da oni to znaju raditi – sarađivati sa udruženjima, predstaviti svoj rad – ne samo nama kao udruženjima, već u cjelini javnosti i, naravno, imaju rezultate”, kaže on i dodaje kako su uvijek imali otvorena vrata za udruženja i svjedoke.

“Za razliku od našeg Tužilaštva gdje se zaista nisu tako ponašali i to ne može dovesti do rezultata“, kaže Tahirović.

Britanska sutkinja Joanna Korner, nekadašnja viša tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), u izvještaju o napretku “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH” 2020. godine zaključila je da Tužilaštvo nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina i da tadašnja glavna tužiteljica Gordana Tadić, koja je u vrijeme pravljenja ranijeg izvještaja rukovodila Odjelom za ratne zločine, nije unaprijedila rad Tužilaštva, te je došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

U ovom izvještaju Korner je istakla kako u Tužilaštvu BiH još uvijek postoje isti problemi koji su postojali i u vrijeme pisanja prošlog izvještaja.

Tadić je bila kritikovana zbog smanjenja broja optužnica iz godine u godinu. Tokom 2018. godine optužene su 62 osobe u 27 predmeta, u 2019. su podignute 22 optužnice kojima su optužene 32 osobe, dok je tokom 2020. Tužilaštvo BiH u 16 optužnica optužilo 45 osoba. U 2021. godini, kada je Kajganić rukovodio Tužilaštvom u posljednjih nekoliko mjeseci godine, podignuto je 14 optužnica protiv 37 osoba, što je najmanji broj u posljednje četiri godine.

Tužilaštvo BiH je u prvoj polovini ove godine podiglo šest optužnica za ratne zločine protiv 20 osoba.

Nedavno je Državno tužilaštvo prvi put objavilo podatke o procesuiranju predmeta sa “A” liste, koji su proslijeđeni iz Haaga. Tahirović to vidi kao pozitivan pomak u odnosu Tužilaštva prema javnosti, ali kaže kako tužioci moraju brže provoditi istrage u ovim predmetima i optuživati više ljudi.

Senka Nožica: Glavni tužilac mora imati otklon od politike

Sarajevska advokatica Senka Nožica, koja ima dugogodišnje iskustvo u radu na predmetima, između ostalog, ratnih zločina i korupcije, kaže kako bi glavni tužilac trebao imati “na nekakav način pametan i mudar otklon od politike“, te da mora biti stručan i imati kredibilitet.

“Nažalost, znam da su mnogi tužioci totalno prepušteni sami sebi, da se nemaju tamo s kim konsultovati jer ne postoji organizacija u kojoj bi ta odluka, ne bila njegova, nego optužnice Tužilaštva. A to sve mora uraditi glavni tužilac. On mora pet najvećih predmeta pratiti svaki dan i znati o čemu se radi“, kaže ona.

Novi glavni tužilac također mora osigurati bolji kvalitet optužnica za organizovani kriminal, korupciju i ratne zločine, kaže, te dodaje da država plaća ogromne štete za optužnice koje su propale.
Jedan od glavnih prioriteta trebao bi biti i užurban rad na optužnicama za ratni zločin.

“On bi trebao objasniti na koji način će riješiti zaostatke, kako će se rješavati predmeti ratnih zločina, tih koji se vode evo 29-30 godina. Trebao bi dati nekakav nacrt, prijedlog, plan djelovanja za naredni period na koji se bira i, ako ima neko ko je dovoljno stručan, da to pregleda i uradi“, kaže ona.

Armin Kržalić: Fokus na predmetima povezanim sa ekstremizmom i terorizmom

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, Armin Kržalić, kaže kako bi procesuiranje ekstremističkih grupa i pojedinaca te terorizma, također trebao biti jedan od prioriteta novog glavnog tužioca. Ali on objašnjava i da je teško doći do dokaza, odnosno utvrditi tačno šta je bio motiv samog krivičnog djela povezanog s terorizmom.

“Vi morate ispitati volju, htijenje, psihosocijalno i psihičko stanje osobe koja je izvršila, njegovu pozadinu zašto je to izvršila, pa tek onda motiv. Znači, morate imati spektar ljudi, tim koji bi činili psiholozi, sociolozi, vještaci, uraditi analizu i onda donijeti zaključak, ali taj tim da donese zaključak da se predloži tužiocu ili sudiji kako se u suštini radi o krivičnom djelu terorizma”, smatra on.

Fokus u radu državnih tužilaca do sada je bio ekstremizam, odnosno terorizam povezan s odlaskom na strana ratišta, posebno u Siriju i Irak. Ali širom Evrope tužioci danas više pažnje posvećuju istraživanju desničarskog ekstremizma koji je u porastu. U BiH je nedavno usvojen nacrt nove Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2021-2026. u kome je desničarski ekstremizam prepoznat kao jedna od opasnosti kojoj će se institucije posvetiti u narednom periodu.

Zinaida Đelilović: Glavni tužilac mora povećati transparentnost institucije

Glavni tužilac mora otvoriti Tužilaštvo BiH više za medije, kaže novinarka Žurnala Zinaida Đelilović.

“Novinarski upiti se ne smiju ignorisati i u slučajevima kada oni, iz nekog razloga, ne mogu odgovoriti na naš upit, definitivno to moraju adekvatno i obrazložiti. Moraju shvatiti i u Tužilaštvu BiH, ali i u drugim pravosudnim instituijama, da nije dovoljno da se sva komunikacija odvija samo i isključivo preko glasnogovornika“, smatra Đelilović i pojašnjava da novinari nekad za svoje tekstove trebaju i citate glavnog tužioca ili postupajućih tužilaca iz određenih predmeta.

Đelilović, koja već duži niz godina izvještava o predmetima korupcije, organizovanog kriminala, ratnih zločina, ali i stanju u pravosuđu, smatra da su bh. pravosuđu potrebne radikalne promjene.

“Prevashodno – potrebne su nam izmjene zakona o VSTV-u. Do tada glavni tužilac može unaprijediti nezavisnost i nepristrasnost pravosudne instititucije na čijem čelu se nalazi i dodatno je ojačati u skladu s evropskim standardima. A kao drugo, mogu poboljšati svoj rad na predmetima visoke korupcije i predmetima ratnih zločina, te dokazati da su neovisni od politike i da za njih nema nedodirljivih“, zaključuje ona.

Lamija Grebo