Posebno će, dodaje Lačević, biti pogođeni građani koji imaju redovne uplate novčanih sredstava iz inostranstva, kao i građani u dijaspori koji tokom posjete BiH koriste kreditne kartice.

“Zamislite sada da se desi da te kartice budu onemogućene za plaćanje jer je to u njihovim zemljama zabranjeno, što je realna situacija. I mi našim karticama u EU nećemo moći ništa plaćati”, ističe Lačević.

BiH najveći broj novčanih transakcija obavlja sa zemljama Evropske unije i vraćanjem na listu rizikuje otežavanje ovih transakcija. Lačević predviđa da će se bankama otkazivati saradnje, odnosno njihovi računi koje imaju kod svojih poslovnih partnera u svijetu bit će zatvoreni.

Kako bi se to spriječilo, smatra Lačević, neophodno je po hitnom postupku usvojiti novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je spreman i usaglašen s direktivama Evropske unije.

Osim ovoga zakona, cijeli je niz preporuka Radne grupe za finansijske akcije (FATF) koje BiH nije ispunila od posljednje posjete stručnjaka. Iz Moneyvala su za BIRN potvrdili da će u jesen ove godine doći u evaluacijsku posjetu BiH, a da će izvještaj biti usvojen naredne, 2024. godine i ubrzo nakon toga i objavljen.

Dok iz ove organizacije zvanično kažu da je preuranjeno pretpostaviti kakav će ishod evaluacije biti, izvor BIRN-a iz Vijeća ministara koji je upoznat s procesom provjere procjenjuje da će se BiH 2025. ponovo naći na sivoj listi Moneyvala, na kojoj je ranije bila do 2015. godine.

Objašnjava da će u proljeće naredne godine, kada izvještaj bude usvojen, BiH dobiti grace period da provede preporuke.

“Vjerovatno se neće ništa uraditi i onda ćemo ponovo 2025. godine na sivu listu Moneyvala, s tim što sada nećemo biti dvije i po godine, nego jedan duži period”, kaže izvor BIRN-a iz Vijeća ministara.

Zemlje u okruženju imaju slične probleme kao i BiH. Albanija je već treću godinu na listi, a Srbija i Sjeverna Makedonija, poput BiH, očekuju skore posjete stručnjaka.

Bosna i Hercegovina je u februaru 2018. skinuta s crne liste FATF-a, a prije toga, 2015. godine, sa sive liste Moneyvala. Evropska unija je sve do maja 2020. zadržala našu zemlju na listi visokorizičnih zemalja.

Nezir Pivić, šef Delegacije Moneyvala u prethodnom sazivu Vijeća ministara, navodi kako je skidanju s ovih listi prethodila izmjena više desetina zakona i podzakonskih akata na svim nivoima vlasti, što je bilo definisano akcionim planom.

“Nova vlast ne stavlja ni u kakav fokus ovo pitanje, što će dovesti do toga da se BiH nađe ponovo na sivoj listi”, smatra Pivić.

Tvrdi da BiH ne prati najnovije standarde Moneyvala nakon što dvije godine nije bila dužna izvještavati o svom napretku.

“Nažalost, nebriga će dovesti da naša zemlja ima značajnih problema kada je riječ o poslovanju, privredi i razvoju zemlje”, kaže Pivić.

Također naglašava da je važno usvojiti novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je pripreman u prethodnom sazivu Vijeća ministara.

Ali Kemal Ademović, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kaže da mu nedostaje konkretnih informacija o pripremi teksta.

“Tražio sam da se donese zaključak o tajmingu do kada će se uraditi nešto. Na posljednjoj sjednici zajedničke komisije sam dobio informaciju da je ta radna grupa za izradu zakona pri kraju”, kaže Ademović, koji nema informacije kada bi zakon mogao biti usvojen.

Zbog ljetne pauze u radu Parlamenta, zakon neće biti usvojen i BiH će ponovo završiti na sivoj listi, vjeruje on.

Nacrt zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji treba da bude usklađen s direktivama i uredbama EU u ovoj oblasti – u završnoj je fazi, potvrdili su iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Zakon treba, objašnjavaju, da obuhvati rezultate analiza i procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u BiH, te drugih strateških dokumenata iz oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, kao i “harmonizaciju sustava sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma sa standardima FATF-a te preporukama Moneyvala iz zadnjeg kruga evaluacije”.

Radna grupa za finansijske akcije (FATF), međunarodna oganizacija koja vodi globalnu akciju u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, ima 40 preporuka koje se stalno ažuriraju, navodi se na njenoj internet stranici.

Prema važećem Zakonu o sprečavanju pranja novca, obveznici provođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma su, između ostalih, banke, mikrokreditne organizacije, lizing društva, notari, advokati, računovođe, društva koja se bave elektronskim prenosom novca, osiguravajuća društva, društva za posredovanje u osiguranju…

Prema preporukama FATF-a, trebao je biti uspostavljen bolji nadzor nad notarima, advokatima, računovođama i mikrokreditnim organizacijama. BiH i dalje nema registar stvarnih vlasnika, zakon o virtualnim valutama, te nije ispoštovala niz preporuka koje se odnose na sprečavanje pranja novca i borbu protiv korupcije.

Ivana Veselčić iz Ministarstva sigurnosti BiH, koja je u aprilu ove godine imenovana za šeficu Moneyval delegacije BiH, smatra kako je nezahvalno govoriti o rezultatima evaluacijske posjete koju će Moneyval provesti od 25. septembra do 1. oktobra ove godine, s obzirom “da je evaluacija dinamičan proces koji ima za cilj da poboljša kapacitete nacionalnih vlasti za efikasniju borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma”.

“Mišljenja smo da će izvješće za Bosnu i Hercegovinu biti usvojeno u aprilu 2024. godine, tokom Moneyval Plenarne sjednice”, navodi Veselčić u pisanom odgovoru BIRN-u.

Dodatne provjere svih transakcija za pravna i fizička lica

Lačević kaže kako će stavljanje BiH na sivu listu Moneyvala otežati finansijske transakcije podjednako za pravna i fizička lica. Prema kompanijama će, kako objašnjava, biti primjenjivane dodatne provjere tokom poslovanja.

“To niko ne želi da radi, nego dođe do situacije u praksi da se otkazuje poslovna saradnja, jer ne žele ti poslovni subjekti, u našim partnerskim zemljama, ulaziti u bilo kakvu vrstu rizika koji se tiče pranja novca, jer su kazne drakonske”, kaže Lačević.

Prema izvoru u Vijeću ministara, za BiH neće biti dovoljno donošenje novog Zakona o sprečavanju pranja novca da izbjegne novu sivu listu. U novoj evaluaciji on očekuje puno veći naglasak na primjenu preporuka.

Prema prvom javno dostupnom izvještaju o provedbi preporuka iz 2020. godine, BiH se suočila s nizom problema, među kojima su najveći bili nepostojanje registra stvarnih vlasnika kompanija, neusvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca, slaba saradnja među institucijama, kao i mali broj obuka policajaca za nadzor cyber prostora i društvenih mreža u vezi sa savremenim internetskim novčanim tokovima. Tada je 20 aktivnosti tek bilo u toku, a 16 djelimično realizovano, dok je 11 bilo završeno.

U posljednjem izvještaju, u koji je BIRN imao uvid, ne navode se specifično postignuti rezultati.

Iz Ministarstva sigurnosti nisu konkretno odgovorili koje su mjere u međuvremenu ispunjene. Naveli su da su posljednji put dopunjavali dokumente u martu ove godine.

Od 2017. godine Agencija za bankarstvo Federacije je u 65 slučajeva kaznila banke ili odgovorna lica, kaznama vrijednim gotovo milion maraka. Objasnili su da su utvrdili neusklađenosti u poslovanju banaka s propisima iz Zakona, a kazne su izdavali i preventivno protiv pranja novca i finansiranja terorizma, a ne zbog utvrđenih djela pranja novca. U Republici Srpskoj su samo u prvom kvartalu 2023. banke prijavile ukupno 17 transakcija sumnjivih na pranje novca, u ukupnom iznosu od 5,8 miliona maraka, što je za 11 prijavljenih sumnjivih transakcija više u odnosu na isti period 2022. godine.

Iz Ministarstva pravde BiH su potvrdili za BIRN da nije bilo koraka prema uspostavljanju registra stvarnih vlasnika kompanija, koji je potreban kako bi se, između ostalog, spriječilo skrivanje vlasnika kompanija u takozvanim offshore zonama. Napredak su prijavili u formiranju radne grupe za izradu Nacrta zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom, kao i da rade izmjene i dopune Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku, te da su uspostavili registar neprofitnih organizacija, što su također bili zahtjevi Moneyvala.

Time je, prema mišljenju Ministarstva pravde, olakšan pregled i pretraga podataka u vezi s nevladinim organizacijama bez obzira gdje su registrovane.

U izvještaju Moneyvala iz 2015. godine je zaključeno kako BiH u potpunosti zanemaruje rizike finansiranja terorizma kroz aktivnosti organizacije civilnog društva. U preporukama FATF-a se navodi kako treba preispitati da li su mjere koje se odnose na nevladine organizacije odgovarajuće ili one mogu biti zloupotrijebljene za finansiranje terorizma.

Dajana Cvjetković iz Centra za promociju civilnog društva kaže kako je teret neopravdano stavljen na neprofitne, a da su pod većim rizikom humanitarne organizacije koje prikupljaju i dodjeljuju novac. Dodaje kako se podaci registra ne mogu uzeti kao relevantni, jer se on ne ažurira i nije moguće pretraživati organizacije po vrsti. Smatra da je preporuka FATF-a da registri budu funkcionalni i da se zna tačan broj nevladinih organizacija, što trenutno nije slučaj.

“Da država zna šta se događa, da se zna koji je protok novca, koji su to izvori, upravljačka struktura. Oni to zovu ukratko ‘ownership structure’. Mi to nemamo. Ne može civilni sektor imati vlasničku strukturu. Naša država treba da smisli kako će to izgledati, ko će voditi te registre, gdje će se to bilježiti. Bilo bi dobro da imamo podatke o upravljačkim strukturama, da znamo ko predaje godišnje izvještaje i koji su izvori finansiranja”, kaže Cvjetković navodeći kako je potrebno nekome dati nadležnost da redovno ažurira i vodi registar, odnosno da vrši nadzor.

Procjena rizika nevladinog sektora nije urađena, dodaje Cvjetković. Napominje kako su neprofitne organizacije obveznici sprovođenja mjera po važećem zakonu i smatra kako se to mora promijeniti u novom. Ona je također mišljenja kako će se BiH ponovo naći na sivoj listi Moneyvala.

“Za nas, organizacije koje dodjeljujemo grantove i imamo transakcije prema drugim zemljama, to će biti otežano i problematično. Transakcije će putovati nekoliko dana i mi ćemo morati imati dodatne dokumente u odnosu na ove koji su i sada nama zahtjevni. Sigurno će se pojaviti potreba za angažovanjem većeg broja ljudi, koje mi nećemo moći platiti, što će usporiti funkcionalnost cijelog sektora”, kaže Cvjetković te dodaje kako se “ne bi bojala toliko sive liste da vjeruje da će se u narednih šest godina ozbiljno pristupiti tom problemu”.

Iz Delegacije Evropske unije u odgovoru za Detektor navode da, ukoliko ne budu ispunjeni međunarodni standardi i poduzete određene potrebne radnje do kraja ove godine, “postoji realna mogućnost da BiH, kao zemlja sa strateškim nedostacima u ovoj oblasti, ponovo bude stavljena na ‘sive liste’ međunarodnih kontrolnih tijela FATF-a i Moneyvala”.

“Stavljanje na listu zemalja sa strateškim nedostacima u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma imalo bi političke, ekonomske i finansijske posljedice po zemlju, negativno uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, ali i na privatne komercijalne aktivnosti i javne fiskalne poslove. Značajno bi ograničilo pristup stranim investicijama i kreditima međunarodnih organizacija i međunarodno kretanje kapitala”, upozoravaju iz Delegacije EU u BiH.

Dio obaveza u BiH imaju entiteti. Odgovarajući na pitanje šta su konkretno uradili, iz Vlade Republike Srpske su kazali da su napravili plan inspekcijskih nadzora notara za 2023. godinu i da su do sada to uradili za 21 notarsku kancelariju. U ovome entitetu je imenovana Radna grupa za izvještavanje i implementaciju međunarodnih obaveza iz oblasti sprečavanja pranja novca i borbe protiv terorizma. Također navode da je policija rasvijetlila više krivičnih djela pranja novca nego ranije, a u julu 2023. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o elektronskom novcu, kojim se uređuju poslovi izdavanja elektronskog novca, izdavaoci elektronskog novca, nadzor nad obavljanjem poslova izdavanja elektronskog novca, te zaštita prava i interesa imalaca elektronskog novca.

“Smatramo da finansijski sektor u Republici Srpskoj u najvećoj mjeri ispunjava propisane standarde iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te da ne bi trebao uticati na eventualno ponovno stavljanje BiH na sivu listu FATF-a i Moneyvala”, navodi se u odgovoru Vlade Republike Srpske.

Iz Vlade Federacije nisu odgovorili na upit o provođenju preporuka.

Dok BiH rizikuje ponovno stavljanje na listu, zemlje u okruženju imaju različite puteve u odnosu na sive liste.

Preporuke za Makedoniju i Srbiju

Od oktobra 2021. do februara ove godine, Sjeverna Makedonija je bila na sivoj listi Moneyvala. Na ovu listu je stavljena sa zemljama koje nisu ispunile sve međunarodne poreske standarde a obavezale su se na reformu.

Moneyval je u svom posljednjem izvještaju pozvao vlasti Sjeverne Makedonije da dodatno ojačaju mjere zbog skromnih rezultata u pogledu istraga i procesuiranja pranja novca, kao i zbog činjenice da “institucije i tužioci ne sprovode sistematski paralelne finansijske istrage i ne ciljaju na složenije slučajeve pranja novca”.

Moneyval, prema odgovoru BIRN-a, od vlasti Sjeverne Makedonije traži da preispitaju rizik, zbog nedavnih dešavanja u kojima su povratnici iz Sirije pokušali da izvrše terorističke napade u zemlji. U ovoj zemlji je registriran samo jedan slučaj gdje je finansiranje terorizma bilo predmet krivičnog gonjenja i osude, što se, kako navodi Moneyval, ne uklapa u profil rizika zemlje i okoline.

Stručnjaci su za ovu zemlju donijeli 40 preporuka.

Očekuju, između ostalog, da preduzme korake da obezbijedi nadzor ili praćenje nevladinog sektora, zbog povećanog rizika od zloupotrebe za finansiranje terorizma.

Više pažnje vlasti ove zemlje moraju obratiti na provjeru podataka prilikom registracije kompanija, odnosno nadzor koliko su ti podaci tačni i ažurirani.

Također, traži se unapređenje rada finansijske obavještajne jedinice, za praćenje svih sektora, posebno onih s najmanjim obrtom – kao što su kazina i mjenjačnice.

Srbija je na sivoj listi FATF-a bila od februara 2018. do juna 2019. godine. O napretku u ispunjenju preporuka FATF-a i Moneyvala trebalo je da podnese novi izveštaj ove godine. U posljednjem objavljenom izvještaju iz novembra 2021. godine navodi se da je država “usaglašena” sa pet od 40 preporuka FATF-a, “uglavnom usaglašena” sa 34 preporuke i “djelimično usaglašena” s jednom. Ona se odnosi na međunarodne standarde o virtualnoj imovini koji pokrivaju, između ostalog, kriptovalute.

U izvještaju se navodi kako je ova država izmijenila zakone kako bi usvojila neophodne propise o radu notara i advokata kojim se, između ostalog, oni obavezuju da provjeravaju krajnje primaoce transakcija, kao i propise o licenciranju računovođa i agenata za prodaju nekretnina, finansijskom nadzoru i međunarodnoj saradnji, ali se navodi da Moneyval nije ocjenjivao da li i koliko se propisi zaista primjenjuju u praksi.

Saša Đorđević, koordinator za Srbiju i Crnu Goru Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, smatra da je političarima u Srbiji stalo da se ova zemlja ponovo ne nađe na sivoj listi, naročito ako se zna da je trebalo pet godina da se isprave nedostaci koje je FATF utvrdio.

“Trenutno ne postoji sveobuhvatna analiza, pa je teško procijeniti koliko se 40 preporuka zaista sprovode u praksi. Tu je potrebna spoljna evaluacija koju bi podržali javni, privatni i civilni sektor. Ono što je moguće – utvrditi sektore koji se nalaze u riziku od pranja novca. Postoji saglasnost da je to sektor nekretnina, a posebno nelegalna gradnja, koja je višedecenijski problem u Srbiji”, kaže Đorđević.

Srbija je 2020. trebala uraditi analizu usklađenosti zakonskog okvira s preporukama FATF-a za vođenje finansijskih istraga paralelno s krivičnim istragama, a zatim naredne godine donese i strateški okvir u oblasti borbe protiv finansijskog kriminala. Do sada je urađena samo analiza koja je dostavljena Ministarstvu pravde krajem juna 2022. godine.

U posljednjem izvještaju Ministarstva o sprovođenju Akcionog plana za poglavlje 23 za približavanje Evropskoj uniji za drugi kvartal 2023., navodi se da je formirana radna grupa za izradu strateškog dokumenta, koja je do sada održala dva sastanka, kao i da na njegovoj izradi Srbija sarađuje s Misijom OEBS-a.

Do objavljivanja teksta, iz Ministarstva pravde nisu odgovorili na pitanja BIRN-a o tome kada će strateški dokument biti izrađen i zašto se kasni s njegovim donošenjem.

Đorđević kaže da je zvanična ukupna vrijednost imovine koja je bila predmet istraga zbog pranja novca u Srbiji viša od 57 miliona eura, a procjenjuje se da iznosi između 1 i 2,5 milijardi eura.

“To je samo dio nelegalnih finansijskih tokova u Srbiji za koje se procjenjuje da iznose blizu pet odsto bruto društvenog proizvoda, kako je procijenjeno u izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala”, navodi.

Zbog strateških nedostataka u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, Albanija je u februaru 2020. godine dodana na sivu listu FATF-a, gdje se nalazi i danas. U februaru ove godine je pohvaljena zbog svog napretka, ali zbog zabrinutosti u vezi s prijedlogom zakona o dobrovoljnoj poreskoj saglasnosti, Albanija je zadržana na sivoj listi.

Ovaj kontroverzni zakon prijedlog je premijera Edija Rame prema kojem bi bilo dozvoljeno ljudima sa do dva miliona eura neprijavljenog keša ili nekretnina, da ih prijave bez kazni ako plate porez. Opozicija je ovaj prijedlog kritikovala kao način za krijumčare droge da operu novac. Međunarodni monetarni fond, Evropska unija i poslovna zajednica u Albaniji također su kritikovali prijedlog.

Evropska komisija je u julu 2022. godine zbog ovog prijedloga izrazila ozbiljnu zabrinutost.

“On bi oslabio albanske kontrole pranja novca, dok bi uradio malo da unaprijedi mogućnosti porezne administracije za poreznim zahtjevima”, naveli su u saopćenju za medije.

Komisija smatra da bi nerezidenti, što uključuje i Albance koji žive van zemlje, mogli iskoristiti blagodati, što bi dovelo u pitanje reputaciju zemlje.

Tokom svoje sjednice u junu ove godine, FATF je odlučio organizovati posjetu kako bi se uvjerio u albanske reforme protiv pranja novca, kao i razvoj događaja oko izmjena zakona.

Ova priča je realizovana uz podršku Globalnog programa “Borba protiv nezakonitih finansijskih tokova” koji sprovodi GIZ, a finansijski podržavaju Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj i Norveško ministarstvo spoljnih poslova. Njen sadržaj je isključiva odgovornost BIRN-a i ne odražava nužno stavove GIZ-a, Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj ili Norveškog ministarstva spoljnih poslova.