Tužioci u Federaciji godinama su oklijevali koristiti dio Krivičnog zakona kojim se zabranjuje poricanje genocida a ta je praksa mogla pomoći da se brže krene u primjenu dopune Zakona na državnom nivou koje sada zabranjuju negiranje zločina utvrđenih sudskim presudama, kažu sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

BIRN Bosne i Hercegovine je provjeravao koliko se ključni navodi iz “Izvještaja Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine” razlikuju od činjenica utvrđenih tokom velikog broja suđenja. Niz stavova navedenih u ovom dokumentu protivi se zaključcima donesenim u više presuda Haškog tribunala, iako se komisija u radu poziva na ove presude.

Tužioci Državnog tužilaštva imaju podijeljena mišljenja o tome kako će na rad ove pravosudne institucije uticati odluka da se ne traži suspenzija smijenjene glavne tužiteljice Gordane Tadić do pravosnažnog okončanja disciplinskog postupka.

Neke pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini i dalje insistiraju da se zahtjevi za pristup informacijama dostavljaju isključivo lično ili putem pošte, što ograničava pristup na pravovremeno dostavljanje informacija novinarima i drugima te utiče na transparentnost pravosuđa.

Koristeći se nedovoljno dobrim propisima i kontrolama, profesori iz Srbije predaju na fakultetima u Republici Srpskoj (RS) iako na srbijanskim fakultetima već imaju ispunjenu normu ili nemaju dozvolu da predaju u inostranstvu. Istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) također je pokazalo zabrinjavajući nivo netransparentnosti obrazovnih institucija i nezainteresovanost inspektorata da prate provođenje zakona.

Državno tužilaštvo je u prvih šest mjeseci podiglo samo dvije optužnice za ratne zločine, od čega se jedna odnosi na osobu ranije osuđenu na 18 godina zatvora, pokazala je analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).