Uprkos svjedočenjima preživjelih, dokumentima, nalazima vještaka i presudama Haškog tribunala u kojima stoji da su pripadnici vojnih policija Zvorničke i Bratunačke brigade, kao i 65. zaštitnog puka Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovali u odvajanju muškaraca od žena i djece, hvatanju, čuvanju i sprovođenju zarobljenika na mjesta egzekucija, osobe koje su komandovale ovim jedinicama nikada nisu optužene za učešće u genocidu u Srebrenici.

Dvije i po decenije nakon genocida u kome je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici, povratnici u ovom gradu i danas se suočavaju s isključivim nacionalističkim narativima koji negiraju i umanjuju stradanja i slave osuđene ratne zločince. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je analizirala da li se danas, uz institucionalnu podršku i nepostojanje zakonskih prepreka, zagovornici ovih narativa osjećaju slobodnije i ohrabrenije nego ranije.

Šest zemalja Zapadnog Balkana do sada su osudile više od 200 osoba na više od 1.100 godina zatvora zbog djela terorizma ili odlazaka na strana ratišta, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN). Više od 160 osoba osuđeno je za odlazak na strana ratišta u Siriji i Ukrajini, dok visine kazni i prosječna kazna variraju od zemlje do zemlje.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine u protekloj godini pokrenut je jedan novi postupak za genocid u Srebrenici, a nije izrečena nijedna presuda optuženima za zločine počinjene u julu 1995. godine na ovom području.

Tokom dvije posljednje ratne godine Vojni sud u Orašju donosio je presude za ratne zločine nakon suđenja u odsustvu, a neki od osuđenih danas tvrde da za njih nisu tada i godinama poslije znali niti su se na njih mogli žaliti. Oni će uskoro dobiti poziv na odsluženje kazni, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Posljednje izmjene Poslovnika o radu Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) izazivaju oprečne reakcije – dok vlast na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tvrdi da se radi o redovnim prilagođavanjima Poslovnika, opozicija uvjerava da je na sceni pokušaj ograničavanja opozicije da govori u Skupštini i nastojanje da se kritika na račun vlasti čuje što manje.