Ali da bi saradnja počela, potreban je još jedan korak – konačno uspostavljanje kontakt-tačke sa Europolom u prostorijama Ministarstva sigurnosti. Ovaj mukotrpni i spori višegodišnji proces često je iritirao evropske sigurnosne partnere, a zbog odugovlačenja BiH nije dobijala podatke iz baza Europola uključujući i onu o borbi protiv terorizma. 

Osim što je manjak informacija mogao zemlju ostaviti ranjivom na terorističke i druge sigurnosne prijetnje, saradnja sa Europolom važna je u približavanju Evropskoj uniji (EU).

Učešće zemlje u Europolovim analizama bilo je stavljeno na čekanje, dok je korištenje kapaciteta i usluga ove zajedničke evropske policijske agencije ograničeno, objašnjava Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini. 

“Bez funkcionalne kontakt-tačke, nadležni u BiH imaju značajno manji pristup osjetljivim podacima o kriminalcima putem sistema Europolove mreže za sigurnu razmjenu informacija (SIENA). Bosna i Hercegovina nema pristup SIENA bazi podataka koji se odnose na borbu protiv terorizma”, kaže Koenig.

U posljednjem izvještaju Evropske unije o napretku BiH navodi se da i dalje izostaje potpuna saradnja sa Europolom.

Bosna i Hercegovina preostala je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu bez kontakt-tačke za saradnju s Europolom, zbog čega nikada nije dobila puni pristup proizvodima i uslugama ove evropske policijske organizacije.

Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i član Komisije za odbranu i sigurnost, očekuje da će se uspostavljanje zajedničke kontakt-tačke ubrzo riješiti. 

“Sve opstrukcije policijskih agencija su rezultat političkih opstrukcija”, smatra Mehmedović.

Neispunjena obećanja evropskim partnerima

Vijeće ministara i Parlament BiH. Foto: BIRN BiH

Bosna i Hercegovina je 2016. potpisala Sporazum o operativnoj i strateškoj saradnji s Europolom, koji je stupio na snagu godinu kasnije. Ali sporazum se nikada nije počeo primjenjivati jer nije uspostavljena zajednička kontakt-tačka za komunikaciju s Europolom. Uključeni u proces imali su različite ideje gdje fizički treba da postoji ova tačka pa se njeno uspostavljanje odužilo na više od pet godina.

Prema potpisanom sporazumu, tačka za saradnju sa Europolom je trebala biti smještena u prostorijama Ministarstva sigurnosti u zgradi Vijeća ministara u Sarajevu. Ali u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH su smatrali da saradnja s međunarodnim policijskim agencijama treba da se provodi kroz Direkciju, nezavisno tijelo pri Ministarstvu sigurnosti. Pozivali su se na član Zakona o osnivanju Direkcije u kome se predviđa takva saradnja. Također su navodili i već uspostavljeni Odsjek za saradnju s Europolom, za koji su rekli da se kroz njega od 2012. godine sarađuje sa evropskim partnerima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je insistiralo da tačka ne može ostati u Direkciji i da se mora izmjestiti u Ministarstvo sigurnosti. Ovo ministarstvo je prekinulo saradnju i slanje podataka Direkciji.

Državni ministar sigurnosti Selmo Cikotić je potom u januaru 2021. godine donio instrukciju za izmještanje kontakt-tačke iz Direkcije u Ministarstvo, ali se to do danas nije desilo.

“Očekujem da se riješe još neke administrativne pretpostavke, jer smo već tehnički završili sve da se ovdje u zgradi Ministarstva sigurnosti instalira nova kontakt-tačka za saradnju sa EUROPOL-om. Morate prihvatiti činjenicu da, ako treba da zaživi neki novi institut, neka nova institucija, morate je definirati i sa stanovišta prava, logistike i tehničkih aspekata, i u tom smislu imamo pritisak da to što prije uradimo a da se ništa ne desi što bi ličilo kao formiranje neke nove institucije”, rekao je Cikotić u intervjuu za Oslobođenje u julu 2022. godine. 

On nije odgovarao na pozive BIRN-a BiH za komentar.

Selmo Cikotić. Foto: BIRN BiH

U posljednjem izvještaju EU o napretku BiH navodi se da je mandat Direkcije za saradnju sa Europolom istekao.

Eldan Mujanović, profesor Fakulteta za kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, smatra kako BiH ima zaokružen pravni okvir, uspostavljen institucionalni okvir, odnosno uspostavljenu Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, koja, po zakonu, koordinira međunarodnu, operativnu i policijsku saradnju. On podsjeća da se u Direkciji već nalaze Nacionalni centralni biro za saradnju sa Interpolom, te odjel za saradnju s Centrom za provođenje zakona u Jugoistočnoj Evropi (SELEC).

“Problem se pojavljuje kada ljudi u jednom dijelu BiH, konkretno u Republici Srpskoj, odluče da više ne žele saradnju s Direkcijom, te suspenduju saradnju, iako je, po zakonu, Direkcija nadležna”, kaže Mujanović te navodi kako se saradnja istovremeno odvija iako nije uspostavljena kontakt-tačka. 

“Mi pravno, institucionalno sve imamo, ali eto neko želi da predstavi kako mi to nemamo”, smatra Mujanović. 

Sredinom 2020. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopćilo da se ne slažu da kontakt-tačka bude u Direkciji.

“Direkcija nije istražno tijelo zaduženo za oblasti iz nadležnosti Europola, odnosno službenici Direkcije ne bi trebali da imaju pristup operativnim istražnim podacima, jer nemaju zakonski osnov da učestvuju u istragama”, naveli su u saopćenju u kojem su više puta ponovili da policija iz Republike Srpske želi saradnju sa Europolom.

Dragan Mektić je 2016. godine, kao državni ministar sigurnosti, potpisao sporazum o saradnji sa Europolom. Danas kaže da postoje razlike između onoga što piše u Zakonu o Direkciji i potpisanom sporazumu.

“U zakonu piše da je sjedište Europola u Direkciji, a neko kada je radio taj Operativni sporazum, napisao je da će sjedište Europola biti u Sarajevu na adresi Zajedničkih institucija BiH”, objašnjava Mektić te dodaje kako Ministarstvo sigurnosti nije operativna agencija i da kao dio Ministarstva ne može postojati policijska agencija.

“Tu se nikada nije mogao postići dogovor iako je Direkcija u tom momentu imala sve predispozicije da to bude tu”, kaže Mektić.

On navodi kako je, još u vrijeme dok je on bio ministar sigurnosti, održan sastanak na kojem je postignut sporazum da se formira posebna kancelarija pri Ministarstvu sigurnosti, gdje bi bilo sjedište Europola. 

“Eh, onda su predstavnici četiri kantona s hrvatskom većinom odbili da potpišu taj sporazum, jer nisu prihvatali da u sklopu ministarstva postoji policijska agencija”, objašnjava Mektić. 

Prema saopćenjima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske još 2017. godine su entitetski ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač i Mektić postigli dogovor o tročlanom koordinacionom tijelu pri Ministarstvu sigurnosti za saradnju sa Europolom, od kojih bi jedna osoba bila iz entitetske policije.

Aljoša Čampara, ministar unutrašnjih poslova Federacije, priznaje da je pozadina oko saradnje sa Europolom političke prirode, te da policijske agencije ne bi smjele biti u dodiru s politikom. 

“Kriminal ne poznaje granice, kriminalci su nekada bolje organizovani nego što to mi mislimo, ali opet imamo neku međunarodnu saradnju sa Europolom i ostalim međunarodnim institucijama, tako da u zadnje vrijeme na osnovu saradnje sa Europolom i partnerskim agencijama otkrivaju se velika krivična djela koja su počinjena i na teritoriji BiH i regiona, kao što je ova Sky aplikacija”, kaže Čampara i dodaje kako im ograničen pristup Europolovim bazama podataka otežava posao. 

“Bolja saradnja će donijeti i bolje rezultate rada policijskih agencija u BiH. Međutim, kada nemate tu saradnju na nivou države, to sigurno otežava”, kaže on. 

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u pisanom odgovoru na upit BIRN-a BiH su naveli kako imaju izuzetno korektnu i profesionalnu saradnju sa Europolom, ali da će ona biti tek potpuna sa uspostavljanjem zajedničke kontakt-tačke za saradnju sa Europolom i slanjem oficira za vezu u sjedište Europola u Haagu.

“Agencije za sprovođenje zakona su svakako zbog toga uskraćene za pristup operativnim podacima, jer SIENA aplikacija, odnosno jedini zaštićeni kanal komunikacije sa Europolom nikad nije počeo da se primjenjuje na način definisan Operativnim sporazumom”, navodi se odgovoru.

Policajci SIPA-e, ilustracija. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Vijeće ministara je ranije ove godine imenovalo uposlenika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Aleksandra Stjepanovića za oficira za vezu pri Europolu. Ali on to ne može početi raditi dok se ne uspostavi kontakt-tačka.

Neuspostavljanje tačke za saradnju s Europolom povlači za sobom nekoliko ozbiljnih posljedica po BiH i njene građane. 

Bez funkcionalne kontakt-tačke, nadležni u BiH imaju značajno manji pristup osjetljivim podacima o kriminalcima putem sistema Europolove mreže za sigurnu razmjenu informacija (SIENA).

Ova platforma, razvijena 2009. godine, omogućava brzu i laku razmjenu informacija između više od 50 zemalja vezanih za kriminal između Europolovih oficira za vezu, analitičara i stručnjaka država članica, te trećih strana s kojima Europol ima sporazume o saradnji.

Kroz poseban okvir organizovano je rukovanje ograničenim sadržajem o borbi protiv terorizma u koji je početkom 2022. godine bilo uključeno skoro 50 antiterorističkih tijela. 

Glasnogovornik EU u BiH Koenig za BIRN BiH navodi kako će se uspostavljanjem kontakt-tačke za saradnju s Europolom omogućiti nastavak direktne saradnje između Europola i svih policijskih tijela u zemlji, te upućivanje bh. oficira za vezu u Europol.

Također će omogućiti dolazak oficira Europola u BiH.

Krajem oktobra Vijeće ministara je dalo saglasnost na Prijedlog pravilnika o radu i operativnoj saradnji nacionalne kontakt-tačke za Bosnu i Hercegovinu za saradnju s Europolom.

Ured EU u BiH pozdravio je odluku navodeći kako očekuju vrlo brzi početak rada kontakt-tačke. 

Naveli su da je za to potreban još jedan važan korak – da Vijeće ministara odobri izmjene unutrašnje organizacije Ministarstva sigurnosti kojima bi se omogućila puna administrativna i tehnička podrška zajedničkoj kontakt-tački.

Potpuna funkcionalnost kontakt-tačke će omogućiti efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala, terorizma i drugih teških oblika transnacionalnog kriminala, naveli su u saopćenju.