Analiza

Savez dobrovoljaca Donbasa ulazi u rusku izbornu trku

[EPA-EFE / Dave Mustaine]

Savez dobrovoljaca Donbasa ulazi u rusku izbornu trku

30. Aprila 2021.10:32
30. Aprila 2021.10:32
Na predstojećim parlamentarnim izborima u Rusiji kao kandidati vladajuće koalicije mogli bi se pojaviti i neki čelnici Saveza dobrovoljaca Donbasa, koji je regrutirao i dobrovoljce sa Balkana, ali i osobe kojima je zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. S druge strane, pravo glasa imat će svi stanovnici pobunjenih regija na istoku Ukrajine koji imaju ruski pasoš.

Prvi je jedan od čelnika spomenutog Saveza, čiji izaslanici su dolazili u Višegrad na obilježavanje Dana ruskih dobrovoljaca, a sam je posjećivao Srbiju kao dio delegacije u kojoj su bili i predstavnici kozačkih organizacija. Upravo je Borodaj pružio snažnu podršku osnivanju Balkanske kozačke vojske, a njenog glavnog atamana Viktora Zaplatina, ruskog dobrovoljca u ratu 1992.–1995. godine u Bosni i Hercegovini, odredio za opunomoćenog predstavnika Saveza na Balkanu.

Potonjem, bivšem specijalcu i sudioniku čečenskog rata, novinaru i književniku poznatijem pod imenom Zahar Prilepin, ulazak u Bosnu i Hercegovinu je zabranjen. Granična policija BiH mu je u ljeto 2018. godine, kada se zaputio na književnu manifestaciju “Kočićevi dani” u Banjoj Luci, uručila rješenje na kojem stoji kako, po procjeni Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), predstavlja “prijetnju sigurnosti, javnom poretku ili međunarodnim odnosima Bosne i Hercegovine”. Bosanskohercegovački mediji su prenijeli kako se Prilepin branio da “kao čovjek ne može biti nikakva prijetnja BiH i nema takve pretenzije”, te da mu “nikad ni u jednu od europskih zemalja nije zabranjen ulazak”.

Prilepin je proteklih godina, prema pisanju medija, snažno podržavao proruske aspiracije i snage na istoku Ukrajine, svojedobno im se kao dobrovoljac i priključio na području Donjecka, a u Rusiji predvodi političku stranku “Za istinu”. Upravo s tom strankom uoči predstojećih izbora planira surađivati Savez dobrovoljaca Donbasa. No, Savezu je mnogo važnija suradnja s “Jedinstvenom Rusijom”, strankom kojoj je na čelu bivši predsjednik i premijer Dmitrij Medvedev. Zapravo je to stranka aktualnog predsjednika Vladimira Putina, iako je on formalno, zbog dužnosti na kojoj se nalazi, nestranačka osoba.

Za Borodaja je suradnja s “Jedinstvenom Rusijom”, koja ima prefiks “sveruska politička stranka”, ne samo sigurna ulaznica za Dumu nego i strateško pitanje. Podsjećajući u službenoj izjavi kako je to stranka čiji je “tvorac i neformalni vođa” upravo Putin, Borodaj je nedavno potvrdio kako Savez “podržava kurs Vladimira Vladimiroviča Putina i, u skladu s tim, stranku ‘Jedinstvena Rusija’, koja je zauzvrat uvijek podržavala Republiku Donbas”.

“Dobrovoljci imaju mnogo veza s raznim strukturama i zastupnicima ‘Jedinstvene Rusije’, koja je više puta pomagala i dobrovoljcima koji su došli u Donbas i stanovnicima Donjecke i Luganske narodne republike. S vremenom ćemo zajedno s ‘Jedinstvenom Rusijom’ iznijeti oblike i ciljeve naše suradnje. Sada nam je važno da zajedno radimo na pružanju podrške stanovnicima Donjecke i Luganske narodne republike, kako bismo oblikovali efikasne mehanizme za provedbu njihovih socijalnih i političkih prava”, izjavio je Borodaj.

Koalicija s “Jedinstvenom Rusijom” kao strateški prioritet

Namjeru ulaska u politički život Rusije Savez dobrovoljaca Donbasa iskazao je jesenas. Za početak je najavljivana suradnja s manjim strankama, poput stranke “Za istinu”, ali i “Domovine”, no koalicija s “Jedinstvenom Rusijom” ipak donosi mnogo više mogućnosti. Bez obzira što je to Savez označio kao “jedan od ključnih unutarnjih političkih i strateških prioriteta”, službene potvrde još nema. Ili je barem nema iz redova “Jedinstvene Rusije”.


Borodaj (desno) je posjećivao Srbiju kao dio delegacije u kojoj su bili i predstavnici kozačkih organizacija [Foto: Facebook]

Sugovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) upozoravaju da još nije donesena konačna odluka o toj suradnji.

Uz ogradu da je još prerano prognozirati kakve su šanse Saveza na ruskim izborima, jer se “sve još može promijeniti”, analitičarka Jamestown Foundationa iz Washingtona Alla Hurska pretpostavlja da Borodaj može biti kandidat za Dumu u regiji Rostov, koja graniči s Ukrajinom, i da može pomoći “Jedinstvenoj Rusiji” u dobivanju glasova onih ruskih državljana koji žive u samoproglašenim republikama. Pozivajući se na mišljenja mnogih stručnjaka, Hurska prenosi da bi Prilepin, koji godinama otvoreno zagovara nezavisnost Donbasa, mogao biti “privlačnija figura” za glasače iz Donjecka i Luganska.

I novinar agencije URA.RU Vitalij Mjahki za BIRN BiH kaže da se za sada “mogu samo graditi teorije”, jer nema službene potvrde o postavljanju imena čelnika Saveza na izborne liste u Rusiji. Međutim, ako izađu na izbore uz “Jedinstvenu Rusiju”, dodaje, “tada postoji vjerojatnost njihovog uspjeha” s obzirom na snagu i reputaciju vladajuće stranke.

Mjahki je nedavno objavio vijest o mogućnosti glasanja stanovnika Donbasa na izborima za Dumu, ali uz određene uvjete. Prema zakonima, građani Ruske Federacije imaju pravo glasa na izborima ako su stariji od 18 godina i posjeduju pasoš.

“Ovdje je važno razumjeti: ljudi koji žive u samoproglašenim Donjeckoj i Luganskoj narodnoj republici i nemaju ruski pasoš, neće moći sudjelovati na izborima”, upozorava Mjahki.

Kako kaže, u medijima se pojavila informacija da u Donbasu živi najmanje 500.000 ljudi s ruskim pasošima, pa će na izborima za Dumu moći glasati ako su punoljetni.


Posjedovanje pasoša jedne od samoproglašenih republika ne omogućuje pravo glasa na ruskim izborima [EPA / Alexander Ermochenko]

Hurska iznosi podatak o 639.000 stanovnika Donbasa koji su dobili rusko državljanstvo, što su službene brojke kojima barata Moskva, no poziva se i na druge izvore koji govore o “samo” 400.000 ljudi.

“Iako Rusija nikada nije službeno priznala Donjecku i Lugansku narodnu republiku, u ljeto 2020. godine glasači iz tih područja su već sudjelovali u glasanju za izmjene i dopune Ustava Rusije. Glasali su u regiji Rostov. No, još nije sasvim jasno gdje će moći glasati na jesen”, ukazuje Hurska.

Ruski pasoš omogućuje izlazak na izbore

Sukob između ukrajinskih i proruskih snaga u Donbasu rasplamsao se nakon ruske aneksije Krima u proljeće 2014. godine. Za sedam godina smrtno je stradalo više od 14.000 ljudi. Nedavno su se pojačale tenzije na liniji razgraničenja, sukobljene strane optužuju jedna drugu za kršenje primirja, a s prvim naznakama nove eskalacije stigli su i nagovještaji dolazaka dobrovoljaca u proruske redove. Među njima su i srpski dobrovoljci, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Jedan od onih koji su se zaputili u Donbas čim se zazveckalo oružjem jeste Dejan Berić, koji se prije nekoliko godina, kao snajperist, priključio proruskim snagama u okolici Donjecka.

“Posjedujem pasoš građanina Donjecke Narodne Republike – to nije samo papir, nego i obaveza. Ovo je moja republika i ja sam dužan da je zaštitim”, rekao je Berić novinarima lokalnih portala.

Na pitanje mogu li srpski dobrovoljci koji se bore u Donbasu i posjeduju rusko državljanstvo, odnosno pasoš, glasati na jesenjim parlamentarnim izborima u Rusiji, sugovornici BIRN-a BiH odgovaraju potvrdno.

“Ako govorimo o Dejanu Beriću, on ima, koliko znam, pasoš Donjecke Narodne Republike, a ne Rusije. Oni koji imaju rusko državljanstvo, imaju svoje ustavno pravo glasa”, objašnjava Hurska.

I Mjahki potvrđuje da Berić ili bilo koji dobrovoljac s Balkana, ako ima samo pasoš jedne od samoproglašenih republika, nema pravo glasa na ruskim izborima. U suprotnom, ruski pasoš omogućuje biranje zastupnika u Dumi.

Pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim snagama zabranjeno je po zakonima Bosne i Hercegovine, odnosno Srbije, no to nije spriječilo desetke dobrovoljaca da krenu put istoka Ukrajine. Na sudovima u Srbiji ukupno je 29 osoba osuđeno za ratovanje u Ukrajini, a većina je dobila uvjetne kazne nakon priznanja krivice. Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u borbenim aktivnostima na ukrajinskom ratištu sudjelovalo je i 11 bosanskohercegovačkih državljana. Suđeno je samo Gavrilu Steviću, koji je prošle godine pred Sudom Bosne i Hercegovine oslobođen optužbe.

Iz Tužiteljstva BiH su nedavno potvrdili BIRN-u BiH da su od SIPA-e dobili izvještaj o počinjenom kaznenom djelu protiv bosanskohercegovačkog državljanina iz Banje Luke koji je prošle godine uhapšen nakon povratka sa istoka Ukrajine. Prema Tužiteljstvu, predmet je “u radu”, a osoba je osumnjičena za kazneno djelo “protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama”.