Srijeda, 18 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok – koji je tada bio pripadnik policije, a kasnije i Službe državne bezbjednosti – potvrdio je, međutim, da su u zlodjela u logorima Omarska i Keraterm bili umiješani i pripadnici “specijalne jedinice” Centra službi bezbjednosti (CSB) iz Banje Luke, zbog čega je ta jedinica u julu 1992. bila raspuštena, a 40 njenih pripadnika “uklonjeno” iz službe.

Budući da ti “specijalci”, po svjedoku, nisu prošli nikakvu obuku, u banjalučkom CSB-u potom je odlučeno da se u specijalnu jedinicu primaju samo posebno obučeni policajci. “Većina ih je bila savjesna i nisu činili zločine”, izjavio je KW-426.

Da su zločine u “istražnim centrima Omarska i Keraterm” počinile paravojske zaključila je, kako je precizirao svjedok, posebna komisija CSB-a Banja Luka, poslije čega su te formacije “raspuštene”.

Optužnica Karadžića, koji je bio predsjednik Republike Srpske, tereti za progon iz 20 opština u BiH, među kojima je i Prijedor, gdje je taj progon, po optužnici, imao razmjere genocida. Karadžiću se sudi za genocid počinjen u Srebrenici, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

U unakrsnom ispitivanju, tužiteljka Catrina Gustafsson je predočila svjedoku da je “specijalna jedinica CSB-a iz Banje Luke bila poznata po zločinima” za koje niko od njenih pripadnika nije bio gonjen.

“Ne bih se složio… Četrdeset pripadnika bilo je udaljeno”, odgovorio je KW-426.

Tužiteljka je potom svjedoku citirala depešu šefa policije u Prijedoru Sime Drljače kojom je banjalučki centar informisao da specijalci “samostalno hapse, maltretiraju zarobljenike u Omarskoj i pljačkaju tokom operacija čišćenja” u prijedorskim selima.

KW-426 je odgovorio da su se sa nekim nesavjesnim pripadnicima specijalne jedinice “pomiješale paravojne formacije koje su činile nezakonite radnje, a nisu bili ni vojska ni policija”. Zbog toga je naknadno “donesena odluka da se formira jedna specijalna jedinica na nivou Republike Srpske”.

Na sugestiju tužiteljke Gustafsson da nije bilo istrage o nedjelima banjalučkih specijalaca u Omarskoj, svjedok je kazao da “ne zna šta su uradili viši rukovodioci”, dodavši da su “nešto morali” da učine.

Na kraju ovog ročišta, predsjedavajući sudija O-Gon Kwon ukorio je Karadžićevu Odbranu zbog toga što je objavila izjavu Ratka Mladića, koju je on namjeravao da pročita, umjesto svjedočenja, na procesu Karadžiću, 28. januara, ali mu sudije to nisu dozvolile.

Novinari u tribunalu dobili su tu izjavu, ali je ona odmah proglašena povjerljivom. Mladiću se u odvojenom postupku sudi za genocid i druge zločine počinjene u BiH.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u utorak, 11. februara.

Najčitanije
Saznajte više
Novinari i pravnici na javnoj raspravi kritikovali ograničavanje pristupa informacijama u Brčkom
Nakon javne reakcija da bi nedavno predloženi Zakon o slobodnom pristupu informacijama u Brčkom moglo omogućiti vlastima da dodatno sakrivaju informacije od javnog interesa, na javnoj raspravi u ponedjeljak predstavnici medija i nevladinih organizacija ukazali su na sporne dijelove zakona koji ne predviđa pravo žalbe na odgovore institucija.
U sjedištu UN-a otvorena izložba o genocidu u Srebrenici Memorijalnog centra i BIRN-a BiH
Izložba “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti” koju su zajedno pripremili Memorijalni centar Srebrenica i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) otvorena je u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici.