Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Rajka Milića, Miodraga Pavlovića, Radenka Zarića, Vukašina Draškovića i Milana Tomića za genocid počinjen 1995. godine.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Milana Jevtića, Rajka Čalmića, Ostoje Perišića i Dejana Milanovića za zločin protiv čovječnosti na području Srebrenice u julu 1995. godine.
Na suđenju za izazivanje mržnje, svjedok Odbrane Vojina Pavlovića ispričao je kako je 11. jula prošle godine na poziv optuženog otišao na projekciju filma o stradanju Srba u Podrinju.
Državni sud odredio je mjere zabrane Milanu Jevtiću, Ostoji Perišiću i Dejanu Milanoviću, osumnjičenima za zločin na području Srebrenice i okoline počinjen u julu 1995. godine, potvrđeno je za Detektor.
Državno tužilaštvo predložilo je određivanje mjera zabrane četvorici osumnjičenih za zločin protiv civilnog stanovništva na području Srebrenice i okoline, čemu su se usprotivile Odbrane.
U nastavku suđenja za pomaganje u genocidu, svjedok Državnog tužilaštva je iznio saznanja o strijeljanju u julu 1995. kod Ašimove rupe na području Šekovića.
Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako su zarobljenici iz škole u Orahovcu prebacivani na jednu livadu, gdje su ubijani.
Državni sud odredio je mjere zabrane Rajku Miliću, Milanu Tomiću, Miodragu Pavloviću i Radenku Zariću, osumnjičenim za pomaganje u izvršenju genocida u Srebrenici, potvrđeno je za Detektor.
U nastavku suđenja za pomaganje u genocidu u Srebrenici, svjedok Državnog tužilaštva ispričao je da je bio u kamionu koji je prevozio zarobljenike do klanca kod Bišine, nakon čega je čuo da je ubistva vršio “Vjetar”.
U svom posljednjem zahtjevu za prijevremeno puštanje na slobodu, ratni zločinac Radislav Krstić priznao je odgovornost za genocid u Srebrenici, ali o ovom rijetkom preuzimanju odgovornosti za zločin nije se pričalo dovoljno u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Pitali smo pet stručnjaka zašto su političari u Republici Srpskoj i Srbiji ignorisali pokušaj pokajanja odgovornog za genocid i kako se ono može bolje iskoristiti za suočavanje s prošlošću.