Program “Noć u Keratermu”, koji je organizovao Centar za mlade “Kvart” iz Prijedora, okupio je bivše logoraše, aktiviste, umjetnike i građane na prostoru nekadašnjeg logora “Keraterm”, gdje je kroz pozorišnu predstavu o posljedicama ratnog seksualnog nasilja i komemorativni program odata počast ubijenim i nestalim zatočenicima.
Poseban dio programa bila je predstava “Kućica za pse”, u izvedbi zagrebačke Udruge za djelovanje u kulturi “Arterarij”, koja tematizuje dugoročne posljedice ratnog silovanja na preživjele, njihove porodice i zajednice.
“Tema predstave je silovanje u ratu, a upravo je ‘Keraterm’ mjesto u kojem je seksualno zlostavljanje i silovanje zatočenih muškaraca bilo učestalije nego bilo gdje drugo u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije. Umjetnost nam može pomoći da bolje razumijemo našu stvarnost nakon teškog traumatskog iskustva rata, naročito ljude koji su tom nasilju bili izloženi ili su ga bili svjesni dok je trajalo u logoru”, rekao je za Detektor Edin Ramulić iz Centra za mlade “Kvart”.
Za Romana Nikolića, reditelja predstave i umjetničkog direktora “Arterarija”, igranje na mjestu nekadašnjeg logora nosi posebnu odgovornost.
“Nikad ranije nisam bio na ovoj lokaciji i pomiješani su mi osjećaji. Osjećam neizmjernu odgovornost da predstava koju smo doveli iz Zagreba ukaže i osvijesti sve ono što se godinama prešućivalo. Pokušavamo doprijeti do tih sjećanja i do te istine koja mora biti izgovorena”, rekao je Nikolić za Detektor.
Predstava je nastajala šest mjeseci kroz razgovore s preživjelima, psiholozima, psihijatrima i organizacijama koje rade sa žrtvama ratnih zločina širom regiona. Inspirisana je stvarnim događajima i prati dvije porodice obilježene ratnim seksualnim nasiljem.
“Pokušali smo na vjerodostojan način ne oskrnaviti nijednu priču, nijednu bol, tugu niti emociju koju smo čuli tokom istraživanja”, kazao je Nikolić.
Koautor teksta predstave i suosnivač “Arterarija” Mario Mažić rekao je za Detektor da upravo izvođenje predstave u prostoru nekadašnjeg logora daje posebnu težinu cijelom događaju.
“Meni je prvi put da sam ušao unutra i moja nada je da ovo ljudima neće izazvati retraumatizaciju ili vratiti neke negativne emocije, nego im dati do znanja da postoji nastojanje da se njihova priča ispriča, razumije i da ljudi iz nje uče”, rekao je Mažić.
Ovogodišnja “Noć u Keratermu” bila je posebna i po tome što su zainteresovani građani prvi put imali priliku obići unutrašnjost kompleksa bivšeg logora, uključujući prostorije u kojima su tokom rata vršena nezakonita ispitivanja i torture nad zatočenicima.
Obilježena “Noć u Keratermu”. Foto: Detektor
Među onima koji su ponovo prošli tim prostorijama bio je i Nijaz Huremović, nekadašnji logoraš “Keraterma”.
“Upravo u ovoj sobi u kojoj sad pričamo, ja sam ispitivan i prvi put sam u njoj od tada. Ježim se od pomisli na to”, rekao je Huremović za Detektor.
Prisjetio se kako su ga tokom ispitivanja tukli i optuživali da je učestvovao u borbama.
“Kad sam došao u logor, ubili su boga u meni, tukli su, nisu štedili”, kazao je.
Huremović kaže da je u logor doveden istog dana kada je ubijen poznati kozarački bodibilder Fikret Hodžić, a zajedno sa Ešafom Dženanovićem, o kojem je upravo BIRN BiH nedavno snimio dokumentarni film zbog njegove potresne životne priče i gubitka cijele porodice tokom rata.
U “Keratermu” je proveo period od 9. jula do 6. augusta 1992. godine, nakon čega je prebačen u logor “Trnopolje”. Iz Prijedora je otišao 22. augusta, u konvoju koji je preko Travnika i Zenice odvozio civile iz ovog kraja, da bi kasnije spas i novi život pronašao u inostranstvu.
Iako su mu brojni članovi šire porodice ubijeni tokom rata, kaže da danas ne želi živjeti u mržnji.
“Psihijatar mi je jednom rekao da je mržnja uvod u ludilo i ja se toga držim. Nemoj mrziti, ali nemoj zaboraviti. Ono što sam preživio ne zaboravljam, ali nisam sklon nikakvom obliku osvete niti mržnji”, kazao je Huremović.
Nijaz Huremović. Foto: Detektor
Program je završen “Noćnom prozivkom”, komemorativnim činom tokom kojeg su imena 406 ubijenih i nestalih zatočenika ponovo pročitana u prostoru bivšeg logora.
“Kroz ‘Noćnu prozivku’ htjeli smo da vratimo imena 406 ubijenih ljudi u prostor ‘Keraterma’, da kroz jak razglas popune svaku od tih prostorija gdje su ti zatočenici proveli svoje zadnje dane života”, rekao je Ramulić.
Dodao je kako se organizatori nadaju da će ovakav pristup komemorisanju doprinijeti razvoju empatije i solidarnosti među građanima, ali i da će prostor “Keraterma” jednog dana postati memorijalni centar kroz koji će prolaziti mladi ljudi i učiti o posljedicama rata.
Bivši logor “Keraterm” nalazio se u krugu fabrike keramike na ulazu u Prijedor. Tokom ljeta 1992. godine u njemu je, prema sudski utvrđenim činjenicama, bilo zatočeno nekoliko hiljada ljudi, uglavnom Bošnjaka i Hrvata, koji su bili izloženi premlaćivanjima, psihičkom zlostavljanju, silovanjima i drugim oblicima nasilja. Haški tribunal je “Keraterm”, sa “Omarskom”, označio kao logor smrti.
Prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, u logoru je ubijena 371 osoba, dok istraživanja organizacija koje dokumentuju ratne zločine govore o najmanje 406 ubijenih ili nestalih zatočenika. Za zločine počinjene u Prijedoru Haški tribunal osudio je 17 osoba na ukupno 276 godina zatvora, dok je pred Sudom Bosne i Hercegovine 28 osoba osuđeno na više od 430 godina zatvora. Nekoliko osoba je zbog zločina u Prijedoru procesuirano u okružnim sudovima.
“Keraterm” je ostao jedno od najpoznatijih mjesta stradanja civila tokom rata u Bosni i Hercegovini, a organizatori smatraju da upravo zbog toga ovaj prostor mora postati mjesto sjećanja, učenja i upozorenja budućim generacijama.
