Genocid u BiH

vlcsnap-2021-07-15-08h29m36s977-e1626363056414-1280x719.png

23. Jula 2021.

Preživjele žrtve genocida pozdravljaju nametanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida, navodeći kako očekuju da pravosudne institucije poduzmu odgovarajuće korake, dok su pravnici mišljenja da će se zakon teško sprovoditi. Iz udruženja koja su ranije negirala genocid navode kako ostaju pri svojim stavovima i po cijenu zatvora.


robert-3-e1627027328514.jpg

23. Jula 2021.

Robert McNeil iz Škotske jedan je od prvih forenzičara koji su u ljeto 1996. godine došli u Bosnu i Hercegovinu kako bi radili na skupljanju dokaza o srebreničkim muškarcima i dječacima ubijenim u genocidu. Danas nosi breme viđenog i pati od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), a svoje emocije prenosi na platno na kojem stvara slike iz rata i donira ih obrazovnim institucijama kako bi, objašnjava on u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), podstakao ljude da postavljaju važna pitanja.


h_56208907-1280x701.jpg

21. Jula 2021.

Zaključni izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine objavljen je na internet stranici komisije koju je 2019. formirala Vlada Republike Srpske. U izvještaju se navodi da Srebrenica ne bi pala brzo da su je branili pripadnici Armije Bosne i Hercegovine, kao i da je maksimalan broj osoba koje su mogle biti sahranjene u primarnim grobnicama na ovom području oko 3.700.


Medin-1-e1626361776755.png

16. Jula 2021.

Dječiju radost, trčanje za loptom i skrivanje po mahali u Srebrenici početkom rata zamijenilo je skrivanje u podrumima i kućama, bježanje od granata ili traženje paketa hrane po šumama. Oni koji danas svjedoče o traumama, preživljavanju i prekinutom djetinjstvu, žive u slikama zaustavljenim u 90-im, jer u njima vide članove porodice i prijatelje koji su ubijeni u julu 1995. godine.


Screenshot-2021-07-10-at-12.00.52-1280x714.png

10. Jula 2021.

Predstava “Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo”, srbijanskog reditelja Zlatka Pakovića, deseti mjeseci nakon premijernog izvođenja u Beogradu ne prestaje izazivati reakcije. Nedavno je izvedena u Zagrebu, Tuzli i Novom Pazaru, a reditelj predstave koju pozorišta u Srbiji ne žele na sceni, u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) govori o motivu njenog nastanka, sataniziranju vladajućeg režima zbog predstave koju je napravio, te šutnji kolega i institucija Srbije, kao i odnosu srbijanske javnosti o srebreničkom genocidu.