Danka Prodanović je navela da je u Tužilaštvu u Bijeljini zaposlena od 1998. godine, kada je radila kao stručni saradnik te da je 2004. godine imenovana na poziciju sekretara, koju i danas obnaša.
Kazala je da je njen odnos sa glavnim tužiocima bio normalan, pa tako i sa Olgom Pantić na po dolasku na ovu funkciju.
“Za par mjeseci je dobio drugu dimenziju. Bila sam maltretirana i bili su primijenjeni svi oblici mobinga”, kazala je Prodanović.
Na ranijem ročištu je u materijalne dokaze uložena pravosnažna presuda koja pokazuje da je nad Prodanović vršen mobing. Dejan Bogdanović, punomoćnik Pantić, tokom ročišta je uložio krivičnu prijavu koja je podnesena zbog toga što, kako je kazao, Pravobranilaštvo nije predložilo dokaze glavne tužiteljice.
Prodanović je u svom svjedočenju kazala da je Pantić bila “interesantna za medije” te da je, nakon što je objavljeno da je nabavljen namještaj neodgovarajuće kvalitete za Tužilaštvo, sazvala sastanak sa svim uposlenicima navodeći da je Prodanović dala tu informaciju da se objavi.
“Rekla je da sam zlo od čovjeka i kada je tražila da se dobrovoljno predaju telefoni, ja sam pozvala advokata koji mi je rekao da ne predajem telefon”, ispričala je Prodanović navodeći da su protiv nje pokrenuta i tri disciplinska postupka unutar jedne godine, ali da su sva rješenja tih postupaka poništena.
Svjedokinja je na pitanje Dejana Bogdanovića o tome da li su pravilnici Okružnog javnog tužilaštva objavljivani u službenom glasniku, kazala da joj nije poznato. Navela je da je kao sekretar dužna voditi računa o arhivskoj građi Tužilaštva, te da su u podrumu Suda u Zvorniku i Bijeljini pronađeni predmeti i upisnici bačeni na pod.
Prodanović je kazala da je ranijem glavnom tužiocu skretala pažnju na to, te da joj on nije dozvoljavao da vodi arhivu.
Ona je potvrdila da do dolaska Olge Pantić tužioci nisu radili u TCMS-u, već su to za njih radili daktilografi.
“Mlađi su radili, a glavni tužilac je poštedio starije”, navela je Prodanović, dodajući da su dolaskom Pantić svi morali raditi “pod prijetnjom disciplinskom prijavom”.
“Svi su morali da rade što naredi glavni tužilac”, kazala je Prodanović.
Olga Pantić, suspendirana glavna tužiteljica, tereti se za kršenje principa etičkog kodeksa tužilaca koje je dovelo do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, nemara ili nepažnje u vršenju službenih dužnosti i druge prekršaje.
Bojana Lazarević, tužiteljica Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, u svjedočenju je navela da su tužioci do dolaska Pantić upućivani u kancelariju u Srebrenici po tri mjeseca.
“Po dolasku Olge, tužioci su slati na godinu-godinu i pol i dolazilo je do kašnjenja u radu”, navela je Lazarević dodajući da je ona upućena na godinu dana po dolasku Pantić, iako je u kancelariji u Srebrenici bila 2021. godine.
Lazarević je kazala da je ponašanje Olge Pantić bilo neprimjereno, te da je ona ponižavala tužioce koji su bili ocijenjeni ocjenom “uspješno obavlja posao”.
“Česta tema sam bila i ja isto”, navela je Lazarević.
Tužiteljica je pojasnila da su se sporazumi o priznanju krivice do dolaska Pantić na mjesto glavne tužiteljice donosili u konsultaciji sa glavnim tužiocem, a po njenom dolasku iznošenjem na sjednici tužilaca.
Bogdanović je Lazarević pitao da li su sačinjavani zapisnici sa sastanaka i dostavljani tužiocima, što je ona potvrdila.
Kazala je da je predložila da se sastanci tonski snimaju, što je bio autentičan zapisnik.
Ona nije mogla potvrditi kako su kolege radile u TCMS-u do dolaska Pantić na mjesto glavne tužiteljice. Nije mogla potvrditi ni da li je broj oslobađajućih presuda smanjen nakon dolaska Pantić, navodeći da je to statistika suda i da joj nije poznato.
Nastavak disciplinskog postupka zakazan je za 7. juli.
