Vladavina prava je u srži proširenja Evropske unije (EU) te je stoga neophodno vratiti povjerenje građana Bosne i Hercegovine u pravosuđe i prihvatiti važnost njegovog integriteta, zaustaviti opstrukcije i ojačati brobu protiv korupcije, rečeno je danas tokom javne debate “Pravo na pravdu” u organizaciji Generalne direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.
Godinu dana od kada je grupa nezavisnih stručnjaka koju je predvodio Reinhard Priebe objavila Izvještaj o vladavini prava, u kojem je kritikovan rad domaćeg pravosuđa, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizira pet nalaza i preporuka koje do danas nisu u potpunosti ispoštovane.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u 2019. godini pokazalo nezadovoljavajući rezultat zbog malog broja podignutih optužnica u predmetima teške korupcije i naglog pada u stopi osuđujućih presuda za iste predmete, istaknuto je tokom predstavljanja “Trećeg godišnjeg izvještaja o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti” Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Ukupna slika koju nudi praćenje teških predmeta korupcije, odnosno onih koji su kategorizovani kao predmeti visoke i korupcije srednjeg nivoa, može se opisati kao “zatajenje krivičnopravnog sistema koje je dovelo do nekažnjivosti za počinioce brojnih teških djela”, jedan je od zaključaka Trećeg godišnjeg izvještaja o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti, koji je objavila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Zajedničko koordinaciono tijelo udruženja sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini podržalo je nakon analize Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) kojeg je predložilo državno Ministarstvo pravde, ali i predložilo nekoliko načina da se Nacrt unaprijedi, saopšteno je danas.
Odluku da elektronskoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) koja se održava u srijedu i četvrtak neće moći prisustvovati novinari, sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) smatraju zabrinjavajućom.
Prema preliminarnim i nepotvrđenim rezultatima lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, dvije osobe osuđene za krivična djela dobile su načelničke pozicije u općinama Velika Kladuša i Ustikolina. Osobe koje su osuđene za krivična djela ili postoji potvrđena optužnica protiv njih, kako su eksperti pojasnili Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), mogu koristiti svoje aktivno i pasivno biračko pravo jer sudovi nisu izrekli mjeru kojom im se zabranjuje politička aktivnost.
Nacrt zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku koji je predložilo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, prema mišljenju pravnih stručnjaka, neće riješiti problem dugotrajnih procesa jer ne definiše jasne rokove, dok pojedini smatraju i da je potrebna veća disciplinska odgovornost sudija i tužilaca zbog propusta u radu. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) upozorilo je da je neostvarivanje prava na pravična suđenja ugrožavanje ne samo ljudskih prava nego i prepreka ekonomskom životu i daljnjem putu BiH ka Evropskoj uniji (EU).
Hitno donošenje izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), unapređenje postupka izbora nosilaca pravosudnih funkcija, onemogućavanje sukoba interesa, veća transparentnost disciplinskih postupaka te uspostavljanje Apelacionog suda Bosne i Hercegovine samo su neke od preporuka prezentovanih danas u Sarajevu na osnovu “Izvještaja organizacija civilnog društva o praćenju i provođenju Strategije za reformu sektora pravde i Revidiranog akcionog plana za 2019. i 2020. godinu”.
U Bosni i Hercegovini se, prema podacima udruženja žrtava, nerijetko otkriva identitet oštećenih u predmetima seksualnog nasilja pred sudom ili van njega, što ugrožava njihovu sigurnost, te zbog toga svjedoci ne žele da svjedoče u gradovima u kojima je počinjen zločin, niti da se ovi predmeti prebacuju sa državnog na niže sudove. Na ovaj problem je ukazala i sutkinja Joanna Korner u nedavnom izvještaju “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH”, u kom je navedeno da ni njene preporuke od prije četiri godine nisu ispoštovane, a jedna od njih je i da Smjernice Tužilaštva BiH o formi i sadržaju optužnica trebaju sadržavati odredbu kojom će biti propisano da optužnica neće sadržavati ime oštećenog u predmetima seksualnog nasilja.
Sva prava zadržana BIRN BiH.
