Predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) odbio je prigovor Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, na upućivanje izdržavanja kazne u zatvoru u Velikoj Britaniji, potvrdio je ovo za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) advokat Peter Robinson.
Advokati bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, podnijeli su prigovor na odluku Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) da on bude upućen na izdržavanje kazne u zatvoru u Velikoj Britaniji, navodeći kao razlog mogućnost da ga "muslimanski ekstremisti" ubiju iz osvete za ratne zločine.
Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) odlučio je da će Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) osuđen za genocid u Srebrenici i druge zločine u Bosni i Hercegovini, služiti doživotnu kaznu zatvora u Velikoj Britaniji.
Tabla sa imenom Radovana Karadžića koja se nalazila na ulazu jedne od zgrada studentskog doma u Studentskom centru Pale uklonjena je danas nakon što je na taj čin sugerisala njegova kćerka Sonja Karadžić-Jovičević, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Sonja Karadžić-Jovičević je u obraćanju medijima rekla kako se nada da će se uklanjanjem table na studentskom domu na Palama sa imenom njenog oca Radovana Karadžića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine, “staviti tačka na zloupotrebe njegovog imena”.
Haške presude sadrže imena brojnih neprocesuiranih pripadnika srpske vojske i policije za koje se vezuju ubistva, napadi na sela, brutalna premlaćivanja i seksualna zlostavljanja zatočenika u logorima na području Prijedora 1992. godine. Protiv nekih od osumnjičenih za zločine u logorima je u Haagu pripremljena i optužnica. Od optužbi su tužioci odustali s namjerom da se predmeti procesuiraju u BiH, ali ove optužnice nikada nisu podignute pred domaćim pravosuđem, pokazuje istraživanje Balkanske istraživačke mreže (BIRN).
Predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) Carmel Agius odbio je zahtjev Odbrane bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića, koji je osuđen na doživotni zatvor za genocid i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, u vezi sa poništenjem ranijih odluka zbog percepcije pristrasnosti sudija.
Uprkos svjedočenjima preživjelih, dokumentima, nalazima vještaka i presudama Haškog tribunala u kojima stoji da su pripadnici vojnih policija Zvorničke i Bratunačke brigade, kao i 65. zaštitnog puka Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovali u odvajanju muškaraca od žena i djece, hvatanju, čuvanju i sprovođenju zarobljenika na mjesta egzekucija, osobe koje su komandovale ovim jedinicama nikada nisu optužene za učešće u genocidu u Srebrenici.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine u protekloj godini pokrenut je jedan novi postupak za genocid u Srebrenici, a nije izrečena nijedna presuda optuženima za zločine počinjene u julu 1995. godine na ovom području.
Jedanestogodišnji Marko Žižić poginuo je 1. juna 1993. godine, tokom granatiranja improviziranog fudbalskog igrališta na parkiralištu u sarajevskom naselju Dobrinja. Prema haškoj dokumentaciji uz Žižića je tada, prvog dana Kurbanskog bajrama, u granatiranju poginulo još najmanje 11 i ranjena je 101 osoba.
Sva prava zadržana BIRN BiH.
