Prema podacima VSTV-a, trenutno je u ovoj instituciji oko trećina zaposlenih plaćeno iz različitih projekata Evropske unije koji se završavaju ove godine. U VSTV-u ukupno ima 153 uposlenih, od kojih se 106 finansira iz državnog budžeta, a 47 je angažirano na realizaciji projektnih aktivnosti Vijeća i finansira se iz donatorskih sredstava.
Trenutno su u toku dva IPA projekta Evropske unije – “Pravda u fokusu: podrška efikasnijem, transparentnijem i odgovornijem pravosuđu u BiH” i “Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“.
Jednim od ovih projekata se finansira rad ukupno 13 informacijsko-tehničkog osoblja (IKT), od ukupno 30 u timu, koji održavaju CMS i TCMS sisteme za cjelokupni sistem pravosuđa.
Jedna od glavnih uloga ovih sistema jeste automatska dodjela predmeta, koja treba smanjiti mogućnost ručnog biranja sudije ili tužioca i povećati transparentnost rada pravosuđa. Zaobilaženje ovih sistema, odnosno manuelno dodjeljivanje predmeta, dovelo je i do niza disciplinskih postupaka protiv nosilaca pravosudnih funkcija, pa je između ostalog zbog toga i bivša glavna tužiteljica Gordana Tadić smijenjena a prijavljivan je i trenutni glavni tužilac Milanko Kajganić.
Prošle sedmice Evropska komisija je poslala dopis VSTV-u u kojem im je zbog usvajanja pravilnika kojim je ograničena nezavisnost vanjskih eksperata koji nadgledaju proces provjera imovinskih kartona sudija i tužilaca najavila da neće dalje finansirati program vanjskih posmatrača, kao i da je dovedeno u pitanje dalje finansiranje VSTV-a u cjelini.
Iz VSTV-a su za Detektor priznali da bi povlačenje finansiranja za 13 eksperata za CMS i TCMS sisteme značilo značajno reduciranje razvojne aktivnosti i da bi tada svoje resurse usmjerili na osnovno održavanje ključnih aplikativnih sistema.
“Imajući u vidu broj i složenost aplikativnih sistema koji su u upotrebi u Pravosudnom informacionom sistemu, potpuni prekid donatorske podrške Odjelu za IKT će se svakako negativno odraziti na sposobnost Odjela za IKT da nastavi sa razvojem i održavanjem Sistema za poslovno odlučivanje, zatim cijelog niza aplikativnih sistema iz oblasti upravljanja ljudskim resursima u pravosuđu, te drugih značajnih sistema“, kažu iz VSTV-a.
Uprkos ovakvom pisanom odgovoru iz VSTV-a, predsjednik ove institucije Sanin Bogunić za Detektor je rekao da neće biti nikakvih problema sa CMS i TCMS sistemima.
Članovi pravosudne zajednice s kojima je Detektor razgovarao kažu da je funckionisanje pravosuđa nazamislivo bez ovih sistema, pa da čak i sa njima glavni tužioci nastoje ručno dodjeljivati predmete i manipulirati sistem.
“To se pojavljuje kao sredstvo glavnog tužioca i vrlo često kad to ocjeni glavni tužilac onda to postaje protiv interesa funkcija Tužilaštva. Ali bez TCMS-a vrlo bi teško funkcioniralo i ovako je problematično, a funkcionira na ivici regularnosti jer nema tehničkog osoblja za podršku TCMS-u“, rekao je jedan državni tužilac koji je želio ostati anoniman.
Predsjednik VSTV-a kontra institucije
Iz VSTV-a su za Detektor naveli da su u prethodnom periodu, uz podršku izvršne vlasti, osigurali određeni broj pozicija koje se finansiraju iz budžeta BiH za IKT odjel Sekretarijata VSTV-a, a nakon provedene konkursne procedure zaposlen je određeni broj IKT stručnjaka – državnih službenika na poslovima razvoja i održavanja CMS/TCMS sistema.
Sve to je povećalo sposobnost Odjela za IKT da odgovori izazovima vezanim za razvoj i održavanje CMS/TCMS-a, naglašavaju iz ove institucije.
Ipak, tokom majske sjednice VSTV-a direktorica Sekretarijata Ivana Zovko-Planinić je navela da ugovori sa donatorima traju do kraja juna, ali da sami projekat traje do kraja septembra što znači da se može očekivati usporavanje razvoja prilagodbe CMS/TCMS sistema, kao i otežanu tehničku podršku sudovima i tužilaštvima.
Ona je kazala da se dugi niz godina VSTV oslanja na ovo projektno osoblje i da će nepopunjavanje ovih pozicija dovesti do kritičnog nedostatka kapaciteta kojima raspolaže VSTV.
“Ne da nećemo moći unapređivati sustav, već se bojim da ćemo doći u situaciju nefunkcioniranja samog sustava na način na koji smo navikli“, rekla je ona tokom izlaganja.
Uprkos ovim najavama i pisanom odgovoru same institucije da će doći do velikih problema, predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić novinarima Detektora rekao je da “CMS sistem funkcioniše, funkcionisao je i u težim vremenima i fukncionisat će u budućnosti“, te pojasnio da je Vijeće i prošle godine uposlilo dva IKT službenika.
“Imamo ih 15. Pet je stalno zaposleno i oni sami u slučaju potrebe mogu preuzeti ovaj čitav posao. S druge strane, mi smo u prijedlogu budžeta za ovu godinu planirali upošljavanje prije svega IKT službenika i ljudi koji rade u Odjelu za imenovanje koji ćemo također dodatno ojačati i imamo naznake već od ministarstva finansija da je osam do deset pozicija nama na neki način odobreno, čekamo usvajanje budžeta i odmah nakon usvajanja budžeta uposlit ćemo i te ljude“, kazao je Bogunić.
VSTV zanemario stav EU
Delegacija Evropske unije u BiH. Foto: Detektor
Iz Delegacije Evropske unije u BiH za Detektor su pojasnili da projekti “Pravda u fokusu: Podrška efikasnijem, transparentnijem i odgovornijem pravosuđu u BiH“ i “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina u BiH“ predstavljaju dio podrške EU domaćem pravosuđu i da ulaze u završnu fazu provedbe.
Jedan od konkretnih koraka Reformske agende koju su usvojile vlasti BiH odnosi se na prenos IKT pozicija VSTV-a s projektnog finansiranja na budžet BiH, dodali su iz Delegacije EU.
“Ovaj korak je povezan s 1,8 miliona eura sredstava EU, a tek treba da vidimo konkretne korake koji bi doveli do toga da Bosna i Hercegovina može primiti predviđena sredstva“, rekli su iz Delegacije.
Tokom prethodnih godina prilikom pripreme budžetskih zahtjeva, iz VSTV-a kažu da su redovno tražili povećanje odobrenog broja zaposlenih, kako bi se omogućilo zapošljavanje na radnim mjestima koja su prethodno bila popunjena angažmanom kadra finansiranog iz donatorskih sredstava.
U okviru pripreme budžeta za 2026. VSTV je uputilo dopis Ministarstvu finansija i trezora BiH u kojem je detaljno obrazložena potreba za preuzimanjem 20 radnih mjesta sa postojećih projekata.
“Pored navedenog VSTV kontinuirano komunicira sa Delegacijom Evropske unije u BiH, nastojeći pronaći alternativna rješenja koja omogućavaju produžavanje trajanja projekata, kao i nastavak angažmana projektnog osoblja na drugim projektima koje finansira EU“, naveli su iz VSTV-a.
Iz Delegacije EU pojašnjavaju da je važno je da BiH osigura djelotvornu provedbu izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u u dijelu koji se odnosi na integritet. Dodaju da bilo kakve izmjene predviđenih modaliteta trebaju biti međusobno usaglašene između VSTV-a i Evropske komisije.
“Budući da je VSTV BiH usvojio povezane izmjene i dopune, čime je suštinski zanemario stavove Komisije, trenutno procjenjujemo dalje korake, uključujući sve potencijalne efekte na finansijska sredstva EU za operaciju monitoringa“, rekli su iz Delegacije EU.
VSTV je u aprilu, uprkos neslaganju Evropske komisije, usvojio izmjene pravilnika koji se odnose na vanjsko praćenje i način angažmana stručnjaka koji prate rad Odjela za imovinske kartone. Na zadnjoj sjednici Vijeća održana je diskusija u vezi pisma koje je Gern Jan Koopman, generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji, poslao Boguniću i u kojem je najavio da EU ne vidi način da nastavi finansirati vanjske posmatrače ukoliko VSTV ne povuče svoj pravilnik koji je nedavno usvojen uprkos kritikama Brisela.
Advokat i bivši član VSTV-a Asim Crnalić za Detektor kaže da tokom njegovog mandata u Vijeću nisu nikada raspravljali na dnevnom redu o nedostatku sredstava za IKT, koji je kasnije i formiran.
“Ja ne mogu zamisliti sada da bi uopće bilo moguće organizirati rad pravosudnih tijela bez CMS-a i TCMS-a, jer su svi podaci pohranjeni u te sustave. To je sve uvezano međusobno i sada ako nedostaju sredstva to je ogroman problem“, kaže Crnalić.
Disciplinski postupci zbog CMS-a
Gordana Tadić. Foto: Detektor
Zaobilaženje CMS i TCMS sistema dovelo je i do niza disciplinskih postupaka protiv nosilaca pravosudnih funkcija, podsjeća Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH što je dovelo i do narušavanja povjerenje javnosti u pravosuđe.
Traljić podsjeća da je pravosnažno okončan postupak i protiv bivše glavne tužiteljice Gordana Tadić, koja je kažnjena smjenom sa pozicije.
“Kako bi se ostvarilo pravo na nezavisno i nepristrasno sudijsko i tužilačko postupanje predmeti bi se trebali dijeliti po ovom sistemu ali nažalost u praksi nije tako a to pokazuju i podaci“, kaže Traljić.
Advokat Vlado Adamović, koji je branio Tadić u disciplinskom postupku je pojasnio da je CMS sistem zamišljen tako da se predmeti rasporede podjednako tužiocima i da se spriječi eventualno manipulisanje. On je naveo da Tužilaštvo BiH predstavlja glavni tužilac, te mu je kroz unutrašnja pravila koja su stalno mijenjana oduzeta mogućnost da se izuzme iz CMS-a ili vrlo rijetko može po određenim pravilima izuzeti predmet iz CMS-a i dati predmet nekom u rad.
“Ranije je bilo potrebe da neko ko je recimo specijaliziran za ekonomske poslove, a dođe krupan i ogroman predmet, jednostavni svi tužioci ne znaju to raditi. I onda je glavni tužilac bio tu koji će to raspoređivati. Prezumpcija je bila da je glavni tužilac normalan čovjek i da to funkcioniše tako“, pojašnjava on.
Traljić pojašnjava da je Tužilaštvo BiH u 2021. godini, u kojoj je zbog zaobilaženja TCMS-a smijenjena Tadić, imalo 1.499 predmeta i ukupno 1.434 presignacije, uz napomenu da je u jednom predmetu na kojem radi više tužilaca moguće više presigncija. Tokom 2022. Tužilaštvo BiH imalo je u radu 1.473 predmeta i ukupno 2.276 presignacije, odnosno predmeta u kojima je glavni tužilac mimo sistema automatskog upravljanja izabrao tužioca koji će se baviti konkretnim slučajem.
“Transparency je zbog ovoga podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca protiv Milanka Kajganića koji je veliku većinu predmeta dodijelio mimo sistema automatskog upravljanja TCMS-a zbog čega je smijenjena njegova prethodnica na ovoj funkciji“, kaže Traljić.
On dodaje da je Ured disciplinskog tužitelja utvrdio da broj presignacija predmeta u tužilaštvu nije formalno ograničen važećim Pravilnikom o TCMS-u i da je analizom utvrđeno da je do povećanog broja presignacija tijekom 2022. godine došlo “zbog opravdanih organizacijskih promjena i novog rasporeda tužitelja po odjelima”, nakon čega je došlo do odbacivanja pritužbe.
“Ipak treba podsjetiti da je povjerenje javnosti u pravosuđe značajno narušeno zbog svih afera koje smo imali prethodnih godina a posebno slučajeva koji se odnose na dodjelu predmeta mimo TCMS-a“, zaključuje Traljić.
