Potrebna jednakost pred zakonom
This post is also available in: English
Na šestom sastanku u okviru strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa između BiH i Evropske unije, razgovarano je o mjerama koje pravosudne institucije moraju preduzeti kako bi se osigurala jednakost građana pred zakonom, nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Maktouf – Damjanović”.
Gorana Zlatković, ministrica pravde Republike Srpske, rekla je da bi se trebalo ubrzati uspostavljanje višeg, odnosno apelacionog suda BiH, u cilju stvaranja uslova da svi građani BiH budu jednaki pred zakonom.
“Očekujem da ćemo doći do mjera koje bi nadležne institucije BiH trebalo da preduzmu, ali da tim mjerama budu obuhvaćena sva osuđena lica retroaktivnom primjenom zakona pred Sudom BiH, pa i ona koja nisu podnosila apelacije Ustavnom sudu BiH i Evropskom sudu za ljudska prava”, rekla je Zlatkovićeva.
Evropski sud je u julu ove godine prihvatio apelacije Abduladhima Maktoufa i Gorana Damjanovića, utvrdivši da je u njihovom slučaju pogrešno primijenjen Krivični zakon BiH iz 2003. godine.
Nakon ove odluke, Sud BiH je ukinuo njihove presude, a Ustavni sud je utvrdio da je zbog retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH došlo do kršenja ljudskih prava još deset osuđenika.
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milorad Novković kazao je da je najbitnije da se presuda Suda iz Strasbourga mora implementirati.
“Ona se ne može ignorisati. Doći ćemo do jednakosti građana pred zakonom, a i pravne posljedice biće otklonjene. Preduslove za to treba da stvore sudska, zakonodavna i izvršna vlast”, rekao je Novković.
Bariša Čolak, ministar pravde BiH, kazao je da nije u potpunosti zadovoljan “niti brzinom, niti kvalitetom promjena postignutih kroz strukturalni dijalog”. On je dodao da je u posljednje vrijeme došlo do pozitivnih pomaka u procesuiranju ratnih zločina, ali da to i dalje nije dovoljno.
“Mnogobrojni predmeti su preneseni na entitetsko i kantonalno pravosuđe, radilo se na zaostalim predmetima, mjerilima za rad sudija i tužilaca, ali treba mnogo brže ići u promjene. Nadam se da će ova sjednica dijaloga biti iskorak u smislu jačanja nezavisnosti, profesionalnosti, nepristrasnosti, a posebno odgovornosti pravosuđa”, kazao je Čolak.
Prema ministru pravde BiH, na sastanku u Banjoj Luci posebno će biti govora o članu Zakona o Sudu BiH kojim se reguliše pravo da izuzima predmete od sudova iz Republike Srpske i Federacije BiH.
“Nadam se da će rasprava pomoći da dođemo do stavova koji će biti približeni, ako ne i u potpunosti usaglašeni. Jednostavno, postoje razmimoilaženja oko objektivizacije kriterijuma da bi se vrlo precizno znalo šta ja nadležnost Suda BiH, a šta u entitetima, vjerujem da ćemo uspjeti”, naglasio je Čolak.
Strukturalni dijalog će biti nastavljen u utorak, 12. novembra, kada će biti govora o implementaciji Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.