Na glavnoj raspravi po tužbi Bakira Dautbašića protiv Bosne i Hercegovine, svjedoci su govorili o šteti pretrpljenoj po više osnova zbog pritvora, mjera zabrane i sudskog postupka koji je vođen protiv njega a koji je okončan oslobađajućom presudom.
Sud Bosne i Hercegovine, odlučujući po prijedlogu Državnog tužilaštva, utvrdio je da postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje osnovane sumnje da su premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadil Novalić, direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa, ali da nije osnovan prijedlog da im se odredi pritvor.
Sud Bosne i Hercegovine odbio je prijedlog Državnog tužilaštva za jednomjesečni pritvor premijeru Federacije Fadilu Novaliću, direktoru Federalne uprave civilne zaštite Fahrudinu Solaku i vlasniku firme “F.H. Srebrena malina” Fikretu Hodžiću zbog sumnje da su počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa, potvrdila je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine advokatica Mirna Delalić koja zastupa Hodžića.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je određivanje pritvora premijeru Federacije Fadilu Novaliću, direktoru Federalne uprave civilne zaštite Fahrudinu Solaku i vlasniku firme “F.H. Srebrena malina” Fikretu Hodžiću zbog sumnje da su počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa.
Optuženima za “visoku korupciju” – bivšem ministru sigurnosti Draganu Mektiću, Igoru Golijaninu, Samiru Agiću i Edinu Garapliji – zakazan je početak suđenja za sljedeću sedmicu.
Za zločine počinjene na području Prijedora, u Haškom tribunalu i Sudu Bosne i Hercegovine osuđeno je ukupno 37 osoba na 617 godina zatvora, kao i na kaznu doživotnog zatvora, koja je izrečena nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću.
Vještak Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorio je o uspostavljanju i aktivnostima vojnih i policijskih struktura u Vlasenici od 1992. do 1995. godine, te akcijama razoružanja i hapšenjima.
Istražilac Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) posvjedočio je kako su prikupljane informacije o boravku Armena Dželke na ratištu u Siriji.
Slavko Milovanović, pravosnažno oslobođen optužbi za zločin počinjen u maju 1992. godine u selu Rešagići kod Srebrenice, tužio je Bosnu i Hercegovinu i traži odštetu za vrijeme provedeno pod mjerama zabrane koje su mu bile izrečene dok je trajao sudski postupak.
Prvi svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je identifikovan Jasmin Keserović, koji je optužen zbog ratovanja u Siriji u sastavu terorističke organizacije.
Sva prava zadržana BIRN BiH.
