Zaštićena svjedokinja Tužilaštva BiH prisjetila se kako je optuženi Jasko Gazdić odveo jednu žensku osobu u sobu u stanu u Foči, u koji su zajedno dovedene u ljeto 1992. godine.
Iznoseći žalbe na prvostepenu presudu kojom je Saša Baričanin osuđen na 18 godina zatvora, Tužilaštvo BiH je zatražilo od Apelacionog vijeća Suda BiH da optuženom izrekne dugotrajnu kaznu zatvora, dok je Odbrana tražila da se prvostepena presuda ukine.
U nastavku suđenja četvorici optuženih za genocid, vještak Odbrane je kazao kako su pripadnici Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS) pozvani da pomognu u izvršenju zadatka 16. jula 1995. godine, ali da im tada nije bilo poznato kakav
Tužilaštvo BiH je iznijelo žalbu na prvostepenu presudu Suda BiH, kojom su Gojko Kličković, Mladen Drljača i Jovan Ostojić oslobođeni krivice za ratni zločin nad nesrpskim stanovništvom u Bosanskoj Krupi tokom 1992. godine.
Na suđenju za genocid u Srebrenici, Odbrana drugooptuženog Stanka Kojića uvrstila je materijalne dokaze koji se uglavnom odnose na aktivnosti pripadnika Armije BiH (ABiH) u Srebrenici 1995. godine.
Državno tužilaštvo i Odbrana optuženog Miralema Macića dostavili su Sudu BiH sporazum o priznanju krivice za zločine počinjene u mjestu Bradina, u blizini Konjica, ali je zbog izostavljanja jedne tačke sporazum vraćen na dopunu.
Svjedoci koji dobiju zaštitne mjere na suđenjima za ratne zločine tvrde da im često biva otkriven identitet, zbog čega žive u strahu jer su izloženi prijetnjama i pritiscima.