Nedjelja, 11 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Karadžić, tadašnji predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je, između ostalog, za nezakonito pritvaranje, mučenje i ubistva u Omarskoj, u okviru progona Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora koji je, prema optužnici, dostigao razmjere genocida.

Mešanović, bivši službenik lokalnog sekretarijata za narodnu odbranu, izjavio je da su ga srpske vlasti otpustile i uhapsile krajem juna 1992. godine i prebacile u Omarsku.

Svjedok je opisao da su u logoru stražari teško prebijali, maltretirali i ubijali muslimanske zarobljenike, kojih je bilo do 3.000, kao i da nije bilo dovoljno hrane i vode.

Bogatiji Bošnjaci i intelektualci su, prema Mešanovićevom iskazu, svrstavani na “listu za hlađenje”, odnosno likvidaciju, i prebacivani u “bijelu kuću” u logoru, poslije čega ih niko više ne bi vidio. Tijela mnogih svjedokovih prijatelja naknadno su, kako je rekao, pronađena u masovnim grobnicama.

Mešanović je izjavio da je i on nakratko bio u “bijeloj kući”, ali da ga je zatim komadir Omarske Željko Mejakić prebacio u drugi objekat.

“Od Mejakićevog vozača zvanog “Brk” čuo sam da sam i ja bio na “spisku za hlađenje”, odnosno likvidaciju, ali da sam skinut 2. jula”, rekao je svjedok.

Poslije kratkog boravka u logoru Keraterm, Mešanović je bio oslobođen, a zatim je s lažnim ispravama preko Srbije pobjegao u treću zemlju, nakon što su mu srpske vlasti oduzele imovinu.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Karadžić je sugerisao da je Mešanovićev boravak u Omarskoj bio dio legitimne istrage, ali je svjedok to negirao. On je, na pitanje optuženog, potvrdio da u logoru “nije vidio otvorena ubistva”, osim jednog, ali da su zatočeni bili odvođeni i ne bi se vraćali.

Pokušaj optuženog da zlostavljanje u Omarskoj prikaže kao samovolju pojedinih stražara, Mešanović je odbacio, rekavši da su stražari “izvodili ljude po spisku, po nečijem nalogu”.

“Linija zapovijedanja išla je preko komandira straže do Mejakića i šefa prijedorske policije Sime Drljače”, precizirao je svedok.

 

Mejakića je Sud BiH osudio na 21 godinu zatvora zbog zločina u Omarskoj, a Drljaču je ubio SFOR pri pokušaju hapšenja.

U nastavku suđenja Karadžiću, o nezakonitom pritvaranju, prebijanju i ubistvima nesrpskih civila u Kazneno-popravnom domu (KPD) u Foči svjedočio je zaštićeni svedok KDZ-017, kojeg su srpske vlasti uhapsile u maju 1992., nakon što je kao izbjeglica bio vraćen iz Crne Gore.

Svjedok je izjavio da su zatočenici vođeni u upravnu zgradu na ispitivanje, gdje su bili prebijani. “U junu 1992. četiri grupe po devet Bošnjaka odvedene su na ispitivanje i premlaćene, a zatim su se čuli pucnjevi i niko ih više nije vidio”, posvjedočio je KDZ-017.

Sličnu sudbinu doživjeli su i oni koji su bili odvedeni na razmjenu. Više bolesnih zatvorenika, kako je kazao svjedok, umrlo je uslijed neljudskih uslova i nedostatka lijekova.

 

Unakrsno ispitujući svjedoka, Karadžić je tvrdio da on nije vidio nijedno ubistvo i da su zatvorenici možda bili oslobođeni, ali je KDZ-017 odbacio tu mogućnost.

“Poslije silnog premlaćivanja, u prostoriji blizu moje, čuli bi se pucnjevi – jedini zaključak je da su ti ljudi bili ubijeni. Njihova tijela potom bi kamionetom prebacivali do obale Drine”, kazao je svjedok, koji je u KPD-u u Foči bio zatočen do oktobra 1994. godine.

Karadžić je, prema optužnici Tužilaštva u Haagu, optužen i za genocid u Srebrenici, terorisanje civila u Sarajevu i uzimanje međunarodih talaca.

Nastavak suđenja zakazan je za 5. oktobar ove godine.

R.M.

Najčitanije
Saznajte više
Napadač na novinara Mirzu Derviševića pravosnažno osuđen na tri mjeseca zatvora
Apelacioni sud Brčko distrikta pravosnažno je osudio Bojana Radovanovića na kaznu zatvora od tri mjeseca zbog nanošenja lake tjelesne povrede i ugrožavanja sigurnosti novinaru Mirzi Derviševiću.
Performans članova i članica Organizacionog odbora šeste Bh. povorke ponosa. Foto: Detektor
Performansom najavljen slogan “Ljubav je zakon“ ovogodišnje bh. povorke ponosa 14. juna
Performansom ispred Državnog parlamenta, Bh. Povorka ponosa pozvala je građane da se 14. juna pridruže u borbi za pravdu i ukazala na višegodišnji ignorantski i diskriminirajući pristup države prema pravima LGBTIQ+ zajednice.
U Kiseljaku ekshumirani posmrtni ostaci dvije žrtve