This post is also available in: English
Milivoj Petković. Foto: EPA//Jiri Buller
Petković je pismo predsjedniku Mehanizma Carmelu Agiusu uputio iz belgijskog zatvora 30. augusta ove godine, osam godina nakon prvostepene presude i četiri godine nakon konačne presude u kojoj je osuđen na 20 godina zatvora.
“Imam potrebu reći i Vama i svima drugima da ja prihvatam presudu i osobnu odgovornost za svoja djela ili propuste koji su doveli do počinjenja zločina zbog kojih sam osuđen. Prihvatio sam i kaznu koju služim. Za počinjene zločine nema opravdanja ni izlike. Zbog toga osjećam iskreno kajanje i izražavam, i ovom prilikom, duboku sućut svim žrtvama, pripadnicima bošnjačkog naroda, njihovoj rodbini i prijateljima”, naveo je Petković u svom pismu.
U pismu MMKS-u Petković također navodi da je od ratnih događaja u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u kojima je učestvovao, prošlo skoro 30 godina i od tada, kako stoji u pismu, nije prošao niti jedan dan da mu se slike ratnih strahota ne vraćaju u sjećanja.
Njegova advokatica Vesna Alaburić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže da su u novembru prošle godine uputili zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, čime je počeo postupak u kojem predsjednik Agius pribavlja sve informacije koje smatra relevantnim i sada su dobili očitovanje Tužilaštva i druge dokumente.
“Ovo nije ništa novo, nego je ovo jedna od faza postupka odlučivanja o našem zahtjevu za prijevremeno puštanje na slobodu, i sada pretpostavljam da će predsjednik Suda pribavljati još neke dodatne podatke i za nekoliko mjeseci donijeti odluku”, kaže advokatica Alaburić.
Odbrana Milivoja Petkovića je krajem novembra 2020. zatražila od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove njegovo prijevremeno puštanje na slobodu, za koje će steći uslove ove godine.
U podnesku Mehanizmu, advokati Vesna Alaburić i Davor Lazić su naveli kako je, prema informacijama Pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija (UN), procijenjeno da će Petković u februaru 2021. godine steći uslove da bude razmatran njegov zahtjev za puštanje na prijevremenu slobodu nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne.
Odbrana je istakla kako je Petković prihvatio konačnu presudu u svom slučaju, kao i ličnu odgovornost za zločine za koje je osuđen, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.
Petković, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Valentin Ćorić i Berislav Pušić su 2017. pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.
Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili nekadašnji ministar odbrane Stojić te bivši načelnici glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Praljak i Petković. Bivši komandant Vojne policije i ministar unutrašnjih poslova Ćorić osuđen je na 16 godina, a predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika Pušić na deset godina zatvora.
Nedugo nakon što mu je izrečena presuda, Praljak je popio tečnost, poslije čega je prebačen u bolnicu u Haagu, gdje je kasnije preminuo.
Posljednji iz ovog predmeta koji je također uputio pismo Mehanizmu jeste Stojić, nekadašnji ministar odbrane takozvane Herceg-Bosne osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini.
BIRN BiH je ranije pisao kako je predsjednik MMKS-a Carmel Agius od svog imenovanja odbio nekoliko zahtjeva haških osuđenika za prijevremeni izlazak na slobodu jer smatra da nisu pokazali znakove rehabilitacije.
