Suđenje za zločine počinjene u Vlasenici nije održano zbog tvrdnje branilaca da ne znaju granicu do koje smiju ići u odbrani optuženih za zločin protiv čovječnosti, nakon što su danas na snagu stupile dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje negiranje zločina protiv čovječnosti.
Apelaciono vijeće Državnog suda smanjilo je kazne Radovanu Paprici i Slavku Ognjenoviću te ih obojicu osudilo na po sedam godina zatvora zbog silovanja počinjenog 1992. u Foči.
Na suđenju za zločin počinjen na području Brčkog, pročitan je iskaz svjedoka koji je ispričao kako je sa svojom jedinicom krenuo da preuzme liniju u selu Boderište i kako je od drugih vojnika čuo da je grupa vojnika živa zarobljena.
Nastojeći osigurati sebi život dostojan čovjeka, stanovnici ratnog Sarajeva su gotovo svakodnevno stvarali, svirali, snimali i pjevali. Za sagovornike Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) muzika je pružala bijeg od surove realnosti, a pjesmama su slate poruke prkosa, ljubavi, mira i slobode ostatku svijeta.
Preživjele žrtve genocida pozdravljaju nametanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida, navodeći kako očekuju da pravosudne institucije poduzmu odgovarajuće korake, dok su pravnici mišljenja da će se zakon teško sprovoditi. Iz udruženja koja su ranije negirala genocid navode kako ostaju pri svojim stavovima i po cijenu zatvora.
Rade Macura se pred Sudom Bosne i Hercegovine izjasnio da nije kriv po optužnici koja ga tereti za zločin nad civilnim stanovništvom počinjen na području Gradiške u ljeto 1992. godine.
Na suđenju za zločine počinjene na području Viteza, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je pročitalo iskaz preminulog svjedoka koji je govorio o grupi zarobljenika koje je vidio prilikom akcije u decembru 1993. godine, kao i vojnicima koji su tu bili.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Robert McNeil iz Škotske jedan je od prvih forenzičara koji su u ljeto 1996. godine došli u Bosnu i Hercegovinu kako bi radili na skupljanju dokaza o srebreničkim muškarcima i dječacima ubijenim u genocidu. Danas nosi breme viđenog i pati od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), a svoje emocije prenosi na platno na kojem stvara slike iz rata i donira ih obrazovnim institucijama kako bi, objašnjava on u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), podstakao ljude da postavljaju važna pitanja.
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je kaznu Radomiru Kezunoviću, te ga je za ratni zločin počinjen 1992. na području Teslića u konačnici osudio na pet godina zatvora.
Sva prava zadržana BIRN BiH.
