Agius: Presuda Stanišiću i Simatoviću do 30. juna

 Franko Simatović (desno) i Jovica Stanišić (drugi s lijeve strane) tokom izricanja presude u Haškom tribunalu, 30. maja 2013. Foto: EPA/Martin Beekman/ POOL

Predsjednik Međunarodnog mehanizma za krivične sudove Carmel Agius najavio je da će presuda u predmetu protiv bivših državnih sigurnosnih zvaničnika Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića biti donesena do kraja juna.

“Zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da se donošenje presude na obnovljenom suđenju Stanišiću i Simatoviću očekuje do 30. juna ove godine. Postupak je napredovao izuzetno efikasno tokom izvještajnog perioda, te se iznošenje završnih riječi održalo u aprilu unatoč brojnim izazovima”, kazao je Agius tokom sastanka Vijeća sigurnosti UN-a u utorak uveče predstavljajući 18. izvještaj o napretku MMKS-a.

Stanišiću, bivšem šefu Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije, i Simatoviću, njegovom bivšem zamjeniku, sudi se na obnovljenom suđenju zbog navodnog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo nasilno i trajno uklanjanje većine nesrba, uglavnom Hrvata i Bošnjaka, sa velikih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine u periodu od 1991. do 1995. godine.

Govoreći o konačnoj presudi Ratku Mladiću, Agius je rekao da je Mehanizam “učinio još jedan ogroman korak ka finaliziranju svog osnovnog sudbenog rada”.

“Ovaj predmet je također i svjedočanstvo o tome šta se može postići kroz međunarodne pravosudne postupke kada države imaju volju da surađuju i prevaziđu geopolitičke prepreke”, kazao je Agius.

Ratko Mladić je pravosnažno osuđen na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine počinjene tokom rata u BiH.

Glavni tužitelj Serge Brammertz rekao je da je konačna presuda u predmetu protiv Mladića “podsjetnik na preostali važan posao pred nama”.

“Još mnogi Mladićevi saučesnici i podređeni treba da odgovaraju za svoje zločine, kao što to moraju i mnogi počinitelji ratnih zločina u svim zemljama bivše Jugoslavije”, kazao je Brammertz pred Vijećem sigurnosti UN-a.

Srbija kritizirana zbog neizručivanja bivših parlamentaraca

Agius je kritizirao Srbiju zbog kontinuiranog izbjegavanja da ispuni svoju međunarodnu obavezu da uhapsi Petra Jojića i Vjericu Radetu te da ih preda Mehanizmu.

“Prošlo je preko šest godina otkad je MKSJ od Srbije prvi put tražio da izvrši naloge za hapšenje u vezi sa ovim optuženim, a ovo je treći put da Srbija odbija suradnju uprkos nebrojenim mogućnostima da to uradi”, rekao je Agius.

Dodao je da takvo nedjelovanje Srbije “prkosi međunarodnoj zajednici dovodeći u pitanje autoritet Vijeća sigurnosti”.

Jojić i Radeta, bivši članovi parlamenta Srbije, optuženi su za nepoštivanje Suda u Haagu tokom suđenja ultranacionalističkom vođi Radikalne partije Vojislavu Šešelju.

Optuženi su za prijetnje, ucjene i podmićivanje svjedoka kako bi oni promijenili svoje iskaze ili potpuno odustali od svjedočenja.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da je Srbija otvorila mogućnost da njeni osuđeni državljani služe kazne zatvora u toj zemlji.

“Većina ljudi koji služe kazne su državljani Republike Srbije i prirodno je da je Srbija zainteresovana da oni služe svoje kazne u Srbiji”, kazao je Vučić.

Dodao je da je Srbija “spremna da ispuni svoje obaveze”, te da je u slučaju Jojića i Radete “Viši sud u Beogradu odlučio da nisu ispunjeni uslovi za njihovo izručenje” i da je ta odluka “obavezujuća za izvršne vlasti u Srbiji”.

Srbija je također kritizirana više puta od strane domaćih stručnjaka, bosanskohercegovačkih vlasti i Evropske unije zbog slučaja Novaka Đukića, koga je Sud Bosne i Hercegovine osudio 2014. na 20 godina zatvora, proglasivši ga krivim da je 25. maja 1995. naredio granatiranje Kapije u Tuzli (BiH). Tom prilikom je ubijena ukupno 71 osoba, uglavnom mladi.

Đukić je otišao u Srbiju kako bi izbjegao odsluženje kazne. Srbija je pristala da preuzme izvršenje presude iz BiH prema sporazumu o pravnoj suradnji između te dvije zemlje.

Međutim, taj proces uključuje nova ročišta pred Višim sudom u Beogradu, a ona su se u više navrata tokom nekoliko godina odgađala zbog Đukićeve bolesti, što znači da je on ostao na slobodi.

U novembru 2020. iz Višeg suda u Beogradu rečeno je za BIRN da se Đukić ne osjeća dovoljno dobro da prisustvuje postupku do septembra 2021. godine.