Članak

Vijeće Evrope izrazilo zabrinutost tempom procesuiranja ratnih zločina

7. Novembra 2017.15:26
Pomirenja na prostorima bivše Jugoslavije neće biti dok se svi ratni zločini ne procesuiraju i pravda ne zadovolji, stoji u izvještaju komesara za ljudska prava Vijeća Evrope, u kome je izražena zabrinutost zbog stanja u BiH i regiji.

This post is also available in: English (English)

Komesar za ljudska prava Vijeća Evrope Nils Muižnieks, koji je u junu posjetio BiH, u svom izvještaju navodi da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) učinio važan doprinos u borbi protiv nekažnjivosti i procesuiranju najtežih krivičnih djela na ovim prostorima, ali je izrazio i zabrinutost po pitanju regionalne saradnje na procesuiranju ratnih zločina.

U BiH je i dalje preko 1.000 neriješenih slučajeva ratnih zločina i oko 5.000 neprocesuiranih osoba čije privođenje pravdi, prema mišljenju komesara za ljudska prava Vijeća Evrope, ovisi o regionalnoj saradnji.

“Negiranje zločina i neprihvatanje činjenica koje je utvrdio MKSJ i dalje potkopavaju regionalnu stabilnost i ometaju pomirenje”, stoji u izvještaju.

Zabrinutost u izvještaju odnosi se i na odbijanje Srbije da izruči BiH osobe optužene za ratne zločine, među kojima i Novaka Đukića, uz isticanje da su Srbija i BiH 2010. godine potpisale sporazum prema kojem je moguće preuzimanje izvršenja pravosnažnih presuda.

“Nepostojanje pravde nanosi dodatne patnje žrtvama”, navodi Muižnieks.

U februaru 2014. Đukić je pušten iz zatvora nakon što je Ustavni sud BiH – zbog pogrešne primjene zakona – ukinuo presudu kojom je bio osuđen na 25 godina zbog zločina na tuzlanskoj Kapiji. Sud BiH je u junu 2014. smanjio kaznu Đukiću na 20 godina, a njegov branilac je nekoliko dana kasnije obavijestio Sud BiH da je osuđeni na liječenju u Srbiji, odakle se do danas nije vratio.

Muižnieks podsjeća i na Državnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina, po kojoj su najsloženiji predmeti ratnih zločina trebali biti riješeni još 2015. godine.

“S decembrom 2016. godine završeno je 335 najsloženijih slučajeva i 450 manje složenih, dok je 358 najsloženijih predmeta i isto toliko manje složenih i dalje na čekanju”, stoji u izvještaju.

Komesar sa zabrinutošću zapaža da su glavni nedostaci u procesuiranju ratnih zločina u BiH manjak iskustva državnih tužilaca, neodgovarajuće vođenje predmeta i nekvalitetne optužnice, kao i paralelno vođenje istrage od strane državnih i entitetskih tužilaštava. Kada su u pitanju slučajevi seksualnog nasilja, u izvještaju se navodi da je primijećen napredak, ali da su potrebna poboljšanja, naročito kada su u pitanju priznanja krivice, izricanje kazni i cjepkanje optužnica.

“Većina tih žrtava pati zbog socijalnih i psiholoških problema, uključujući posttraumatski stresni poremećaj pogoršan nedostatkom zaposlenja, medicinske i mentalne zdravstvene zaštite. Uz to, stigmatizacija otežava da preživjeli govore o svojim traumatičnim iskustvima”, navodi se u izvještaju.

Komesar poziva vlasti da osiguraju svim žrtvama ratnih zločina i njihovim porodicama učinkovit pristup pravdi bez straha za njih i njihove porodice i odgovarajuću naknadu, a predložio je i proširenje primjene Zakona o programu zaštite svjedoka u Bosni i Hercegovini i na entitetske sudove.

Iako priznaje uspjeh BiH kada je u pitanju pronalazak nestalih, Nils Muižnieks izražava zabrinutost što se nakon toliko godina od završetka rata još uvijek traga za više od 6.800 osoba. Između ostalog, on kaže da Institut za nestale osobe BiH nema svu potrebnu tehnologiju kako bi otkrio i izvršio ekshumacije, kao i ograničen budžet Tužilaštva BiH za ovu oblast i manjak forenzičkih stručnjaka.

Zabrinutost Muižnieks izražava i kada su u pitanju raseljene osobe, s napomenom da više od 7.000 ljudi i dalje živi u 156 kolektivnih centara. On poziva vlasti da se odlučno bore protiv etničke netrpeljivosti i zločina iz mržnje, koji su negativno utjecali na povratak i pomirenje.

Džana Brkanić


This post is also available in: English (English)