U 2024. novinari Detektora završili su tri dokumentarna filma, promijenili neke dugogodišnje nazive i izglede emisija i na svoju 20. godišnjicu počeli da pripremaju jedinstvene sadržaje koji će obilježiti narednu godinu.

Književno djelo iz 19. vijeka, koje se već 14 godina nalazi u čitanci za sedme razrede osnovnih škola u Federaciji, skraćeno je tako da izostavlja ključne dijelove, čime iskrivljuje ulogu žene u majku koja nasilnom ocu oprašta ubistvo djeteta i ne prikazuje je kao žrtvu nasilja. Stručnjaci smatraju da je vrijeme da se ovaj sadržaj promijeni i prilagodi djeci koja žive u vremenu i društvu opterećenom velikim brojem slučajeva nasilja u porodici.

Rezolucija koja je usvojena u Ujedinjenim nacijama u maju 2024. godine i kojom se 11. juli označava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici i sporost pravosuđa u BiH u podizanju optužnica vezanih za negiranje ratnih zločina, dovelo je do utrostručenja revizionističkih narativa vezanih za genocid u Srebrenici, pokazuje medijska analiza sadržaja u BiH i Srbiji kojima se osporava genocid u Srebrenici.

Dostupnost informacija o sudski utvrđenim činjenicama i krivičnoj odgovornosti u predmetima ratnih zločina neophodna je pretpostavka za njihovo prihvatanje u društvu i ključan segment tranzicione pravde, ali nove Smjernice i Uputstvo o anonimizaciji imena optuženih i osuđenih u dokumentima stvara zabrinutost zbog nedefinisanog javnog interesa i prepuštanja odluke o objavi na volju rukovodiocima institucija, navedeno je tokom sastanka predstavnika pravosuđa i Misije OSCE-a u BiH.

U ovoj emisiji TV Justice donosimo priču o takozvanom Zakonu o stranim agentima. U Rusiji se ovim zakonom kažnjavaju i zatvaraju mediji, aktivisti, ali i građani koji se usude suprotstaviti vlastima.

Dva zakona inspirisana ruskim načinom obračunavanja s kritičkim glasovima civilnog društva, vlasti u Gruziji i Republici Srpskoj su u gotovo identično vrijeme izvukli iz ladica i proslijedili skupštinama. Uprkos sličnostima u tekstu i šteti koju mogu napraviti, dva zakona izazivaju različite reakcije u Tbilisiju i Banjoj Luci. Razgovori u Gruziji s aktivistima i stručnjacima nude tmurnu sliku šta očekuje civilno društvo u Bosni i Hercegovini.

Hapšenje predsjednika nanijelo je štetu ugledu Državnog suda i izazvalo šok među sudijama i drugim uposlenim, posebno jer nisu sumnjali u postupanje Ranka Debevca niti da se nešto dešava, kaže sutkinja Minka Kreho u svom prvom intervjuu kao vršiteljica dužnosti predsjednice Suda Bosne i Hercegovine. Kreho za Detektor govori o hapšenju Debevca, nepoštivanju koje Milorad Dodik iskazuje prema Sudu BiH, curenju informacija o presudi Fadilu Novaliću, otvaranju ove institucije prema javnosti, radu na predmetima ratnih zločina i donošenju zakona o sudovima.

Novinska agencija Republike Srpske i Radiotelevizija tog entiteta objavili su u susret godišnjici Markala intervju s bivšim srbijanskim obavještajcem Jovanom Milanovićem u kojem je tvrdio da je eksplozija u kojoj je ubijeno preko 60 ljudi projektovana od strane “američke tajne službe i muslimanskih snaga u BiH”, što je suprotno nalazima Vijeća u nekoliko haških presuda.

Novinarski sadržaji BIRN-a Bosne i Hercegovine ove godine su postali dio obrazovnog programa u osnovnim i srednjim školama u nekoliko gradova, a istraživanja o korupciji prethodila podizanju optužnica i donošenju presuda.

Gotovo deset godina od prvih hapšenja osumnjičenih, Prvostepeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine izreći će presudu jedanaestorici optuženih za 150 ubistava, mučenja, seksualna zlostavljanja i druga nečovječna djela nad civilima prijedorskog sela Zecovi. Neka tijela, među kojima i djece, do danas nisu pronađena. U sudskoj analizi BIRN-a Bosne i Hercegovine donosimo pregled najvažnijih dešavanja tokom suđenja koje je obilježila neefikasnost.