Strategija za ratne zločine u BiH

VSTV-IZBOR-GLAVNE-TUZITELJICE-2-e1602161670226-1280x720.jpg

8. Oktobra 2020.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) uputilo je poziv svim pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine da iskažu prioritete i potrebe za kadrom u 22 odjela za podršku svjedocima, u cilju efikasnijeg i kvalitetnog rada na predmetima ratnih zločina, što je navedeno kao neophodno i u nedavno usvojenoj Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina.


Vijeće_Ministara_BiH-e1601543196305.jpg

1. Oktobra 2020.

Iako je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici održanoj 24. rujna, usvojilo Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, pripremljenu još 2018. godine, a ministar pravde Josip Grubeša ustvrdio da je “ugledala svjetlo dana”, dokument, sa svim neophodnim dodacima i uputama, još uvijek nije dostupan javnosti niti je dostavljen najvišim pravosudnim institucijama, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).


w_53391962.jpg

25. Septembra 2020.

Delegacija Evropske unije (EU), Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini pozdravile su usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, ali i zatražile uvođenje efikasnog mehanizma za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca koji ne provode njene strateške ciljeve i mjere.


Vijece-ministara3-1024x683.jpg

15. Januara 2020.

Neusvajanje revidirane Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, koja čeka na odobrenje Vijeća ministara BiH od februara 2018. godine, usporava dinamiku procesuiranja ovih predmeta, navedeno je u svjetskom izvještaju o stanju ljudskih prava u našoj zemlji koji je objavio Human Rights Watch (HRW).

Strategija bi, kako se navodi u izvještaju, trebala donijeti poboljšanje postupka raspodjele predmeta među sudovima, ali u tom smislu ni u 2019. godini nije napravljen nikakav iskorak.

Jasminka Džumhur, ombudsmanka za ljudska prava, kaže da u BiH postoji kontinuitet problema u vezi sa stanjem ljudskih prava i da ombudsmani na to ukazuju u svojim godišnjim izvještajima.

“Vezano za procesuiranje predmeta ratnih zločina, neusvajanje strategije i činjenica da još uvijek postoje predmeti koji su označeni oznakom ‘A’ i koje je Haški tribunal transferirao vlastima BiH i koji nisu uzeti prioritetno u rad, predstavlja jednu zaista lošu poruku svim žrtvama i gradi nepovjerenje da pravda u BiH nije dostatna”, kaže Džumhur.

“Naša statistika za 2019. ukazuje da se i dalje najveći broj žalbi građana Instituciji ombudsmana odnosi na pravosuđe, pravo na pravično suđenje i pitanje neizvršavanja sudskih odluka”, kaže Džumhur.

Ona objašnjava da je u svim segmentima koji su obuhvaćeni izvještajem prisutno stanje koje su ombudsmani primijetili i u toku 2018. godine.

“Kada govorimo o pravima LGBT zajednice, postoji trend određenog napretka u smislu da je prvi put organizovana ‘parada ponosa’ i da se podiže nivo svijesti o potrebi uvažavanja svih osoba bez obzira na njihov identitet”, kaže Džumhur.

U izvještaju stoji je da je BiH ostvarila mali napredak u pogledu unapređenja zaštite ljudskih prava.

“Održavanje prve ‘povorke ponosa’ bio je pozitivan događaj, no lezbijke, gay, biseksualne i transrodne osobe i dalje se suočavaju s diskriminacijom i nasiljem. Država u praksi ne uspijeva žene zaštititi od rodno zasnovanog nasilja niti većinu odgovornih pozvati na odgovornost”, navodi se u izvještaju, u kome se dodaje kako je “odgovor države na rodno zasnovano nasilje i dalje neprimjeren, uprkos ratifikaciji Istambulske konvencije o nasilju nad ženama”.

Human Rights Watch navodi da je u izvještaju Misije OSCE-a izražena zabrinutost zbog snažnog pada broja prvostepenih osuđujućih presuda za ratne zločine pred Sudom BiH u odnosu na 2016. godinu, dovodeći u pitanje kvalitet istraga i optužnica Tužilaštva.

U periodu između januara i juna 2019. godine sudovi u BiH donijeli su prvostepene presude u 26 takvih predmeta: 15 na Sudu BiH, devet u Federaciji BiH i dva u Republici Srpskoj (RS).

“Od ukupno 38 optuženih lica, osuđujuće presude su izrečene u odnosu na 23 lica. U istom periodu, sudovi u BiH izrekli su pravosnažne presude u 21 predmetu: deset na Sudu BiH, devet u Federaciji BiH, te po jedna Republici Srpskoj i Brčko distriktu. Od ukupno 42 optužena lica, osuđujuće presude su izrečene u odnosu na 29 lica”, navodi se u izvještaju.

U istom dokumentu je navedeno da su – u predmetima koji se tiču seksualnog nasilja u toku sukoba – sudovi u prvoj polovini 2019. godine donijeli prvostepene presude u osam predmeta, u kojima je osuđeno osam od ukupno deset optuženih, i konačne presude u četiri predmeta, u kojima je osuđeno devet osoba, a jedna oslobođena.

“Komitet protiv torture (CAT) Ujedinjenih nacija (UN) je u augustu izdao preporuku državi da isplati 15.000 eura odštete ženi žrtvi ratnog silovanja nakon što je utvrđeno da počinitelj, kojem je izvorno bh. sud naložio da isplati odštetu, ne raspolaže sredstvima, te da osnuje državni fond za obeštećenje drugih žrtava rata. Komitet protiv torture je osudio primjenu zastare za krivično gonjenje predmeta seksualnog nasilja počinjenog tokom rata”, stoji u izvještaju.

Izvještaj navodi da je napravljeno malo toga u procesu suočavanja s prošlošću te je navedena izjava srpskog člana Predsjedništva BiH iz aprila 2019. u kojoj je kazao da je genocid u Srebrenici “mit”.

Pozitivnim je ocijenjeno što je BiH u julu 2019. potpisala sporazume sa Srbijom i Hrvatskom kojima se omogućava bolja saradnja u traganju za licima nestalim u ratovima tokom 1990-ih godina.

Kako stoji u izvještaju, povećao se broj tražitelja azila i migranata koji dolaze u BiH – u Službi za poslove sa strancima u prvih osam mjeseci 2019. godine broj registriranih novih tražilaca azila je bio 18.071, što je 5.000 više u odnosu na isti period 2018., a najviše ih je iz Pakistana, nakon kojeg slijede Afganistan, Bangladeš, Irak i Sirija.

“Prema navodima UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR), ovaj proces usporavaju vrlo kratki rokovi za podnošenje zahtjeva i ograničeni kapaciteti države da obradi zahtjeve”, kažu u Human Rigths Watchu.

Dalje se navodi kako je u vrijeme pisanja izvještaja u BiH postojao samo jedan centar za azil kojim upravlja država i šest privremenih smještajnih centara ukupnog kapaciteta oko 4.000 osoba, što je poboljšanje u odnosu na 2018. godinu, ali i dalje je na hiljade ljudi koji nemaju pristup smještaju i osnovnim uslugama.

Aleksandra Letić iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u Republici Srpskoj kaže da su rezultati izvještaja za nju očekivani.

“Stagniramo po mnogo pitanja kada govorimo o ljudskim pravima. Posebno oko pitanja samih migracija i migranata, tu smo pokazali da nemamo neki mehanizam, nemamo ni dovoljno pameti da se prema ljudskim pravima i zaštiti ljudskih prava, onako kako to naše međunarodne obaveze zahtijevaju, odnosimo u odgovarajućoj mjeri, a sve ovo ostalo što je navedeno jeste, manje ili više, očekivano. Nema nekih iznenađenja”, kazala je Letić.

Izvještaj se osvrnuo i na kršenje prava i napade na novinare, koji uključuju verbalne prijetnje, politički pritisak, fizičke napade i prijetnje smrću, potom na to da je prijavljena policiji većina ovih slučajeva, od kojih su neki upućeni nadležnim tužilaštvima, te da se broj riješenih slučajeva nije značajno povećao.

U dokumentu je zabilježeno i da je krajem 2019. navršeno deset godina od donošenja presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu “Sejdić-Finci”, kojom je utvrđeno da Ustav BiH diskriminira etničke i vjerske manjine time što im ne dopušta da se kandidiraju za funkciju člana Predsjedništva, kao i da je u deceniji nakon ove odluke isti sud utvrdio slične ustavne povrede u još tri predmeta, ali Ustav BiH je i dalje ostao neizmijenjen.