Članak

Mediji o Mladiću: Paralelni svjetovi

20. Decembra 2012.06:10
Balkanska istraživačka mreža (BIRN) promovirala je u utorak publikaciju “Mladić pod lupom – zločinac ili lice sa estrade”, u kojoj je analizirano kako su mediji u regionu izvještavali o hapšenju i sudskom procesu protiv Ratka Mladića.

This post is also available in: English

Autori publikacije – koja je izdata uz podršku Fondacije Konrad Adenauer – zaključili su kako su mediji s područja bivše Jugoslavije iz različitih uglova predstavili ove događaje.Na promociji je istaknuto kako izvještaji medija u Bosni i Hercegovini odražavaju entitetsku podijeljenost zemlje, dok je u Srbiji Mladić, koji je optužen za genocid i druge zločine u BiH, predstavljen kao estradna ličnost. U fokusu medija u Hrvatskoj bilo je razočarenje što Mladić nije optužen za zločine počinjene u toj zemlji.“Žalosno je što nemamo iste poglede i mislim da smo tako zarobljeni u paralelnim svjetovima, koji su potpuno različiti”, kazala je Gordana Igrić, urednica publikacije.Marija Ristić, novinarka koja je analizirala tekstove medija iz Srbije, rekla je da su izvještaji bili trivijalni i da je veća pažnju poklanjana onome što je Mladić radio u vrijeme hapšenja i kakav tretman je imao u Haškom tribunalu nego zločinima za koje je optužen.“Takva vrsta izvještavanja je ustvari testament nespremnosti da se Srbija i njeni građani suoče s njenom prošlošću”, kazala je Ristić.Erna Mačkić, analitičarka iz BiH, rekla je kako su novinarski tekstovi medija u entitetima svojevrstan odraz komentara političara tokom hapšenja i procesuiranja Mladića.“U Federaciji je vladalo oduševljenje, dok se u Republici Srpskoj pisalo kako sudu treba prepustiti utvrđivanje Mladićeve krivnje za zločine počinjene u BiH, također zanemarujući izjave žrtava”, naglasila je Mačkić.Boris Pavelić, novinar iz Hrvatske, na promociji je kazao kako se u toj zemlji najviše osuđivao Haški tribunal, koji je do 16. novembra 2012. bio najgori sud, a kada su oslobođeni hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač, postao je najbolji.O pitanjima koja nisu bila u fokusu medija govorio je historičar Christian Axboe Nielsen, koji se osvrnuo i na ulogu Haškog tribunala, istaknuvši da rad ovog suda s historijskog aspekta neće vrijediti ukoliko nacionalni sudovi ne nastave posao.Prema riječima Nerme Jelačić, glasnogovornice Haškog tribunala, rezultati rada i učinkovitosti ovog suda najbolje će se moći sagledati s vremenske distance od desetak godina.

    This post is also available in: English