Srijeda, 8 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Državni sud je zatražio da Ministarstvo pravde Velike Britanije izrekne sankciju Radislavu Krstiću zbog odbijanja da svjedoči na suđenju jedanaestorici optuženih za genocid u Srebrenici.

Krstića je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio na 35 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici. Osuđeni se nalazi se na odsluženju kazne u Velikoj Britaniji, odakle je videolinkom trebao svjedočiti u predmetu Kravica 7. maja ove godine, kada je odbio da komunicira sa Sudom BiH.

Krstić je iskaz trebao dati u korist Miloša Stupara, Milenka Trifunovića, Petra Mitrovića, Brane Džinića, Aleksandra Radovanovića, Slobodana Jakovljevića, Miladina Stevanovića, Velibora Maksimovića, Dragiše Živanovića, Branislava Medana i Milovana Matića, koji su optuženi za učešće u strijeljanju više od 1.000 Srebreničana u selu Kravica.

Nedavno je Sud BiH sličnu intervenciju zatražio i od predstavnika nadležnih organa Kraljevine Norveške, kada su Vidoje Blagojević (osuđen na 15 godina zatvora zbog “pomaganja i podržavanja srebreničkog genocida”) i zaštićeni svjedok S4 odbili svjedočiti u istom predmetu.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijena disciplinska tužba protiv tužioca iz Tuzle
Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) odbila je kao neosnovanu tužbu Ureda disciplinskog tužioca za neopravdano kašnjenje u izradi odluke i neprimjerenu komunikaciju protiv tužioca Kantonalnog tužilaštva u Tuzli Ćazima Serhatlića.
Nova odluka o stambenom zbrinjavanju građana Tuzle pobjeda za djecu rođenu zbog rata
Gradsko vijeće Tuzla usvojilo je odluku kojom su djeca rođena zbog ratnog seksualnog nasilja priznata kao posebna kategorija s najvišim prioritetom u dodjeli gradskih stanova, što je ovoj kategoriji omogućilo ravnopravno ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje. Iz Udruženja “Zaboravljena djeca rata” kažu da se ne radi samo o administrativnoj izmjeni, nego o činu pravde.