Petak, 12 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Radislav Krstić, kojeg je Tribunal u Haagu osudio na 35 godina za “pomaganje i podržavanje genocida” u Srebrenici, odbio je svjedočiti u korist jedanaestorice optuženih kojima se pred Sudom BiH sudi za genocid počinjen u julu 1995. godine u ovom dijelu Istočne Bosne.

Krstić, bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), nalazi se na izdržavanju kazne u Velikoj Britaniji, a odbio je da se pojavi u sali iz koje je putem videolinka trebao svjedočiti, kao i da sam objasni razloge zbog kojih ne želi dati iskaz.

“Čini se da svjedok odbija da svjedoči i da se pojavi u ovoj sali. On ne želi uopšte da ima komunikaciju s nama putem videolinka. Pismeno će se izjasniti zašto ne želi svjedočiti”, rekao je Hilmo Vučinić, predsjedavajući Sudskog vijeća.

Sud je ipak uspio uspostaviti vezu sa predstavnicima britanske policije, koji su istakli kako Krstić tvrdi da želi “razgovarati sa svojim pravnim savjetnikom”.

Krstića su kao svjedoka predložile Odbrane Miloša Stupara, Milenka Trifunovića, Petra Mitrovića, Brane Džinića, Aleksandra Radovanovića, Slobodana Jakovljevića, Miladina Stevanovića, Velibora Maksimovića, Dragiše Živanovića, Branislava Medana i Milovana Matića.

Desetorica optuženih su, prema navodima optužnice, bili pripadnici Drugog odreda Specijalne policije, dok je Matić bio u VRS-u. Svi se terete da su 13. jula 1995. godine učestvovali u strijeljanju više od 1.000 zarobljenih Srebreničana u selu Kravica.

U nastavku suđenja raspravljalo se i o dokazima koje su neke od Odbranâ predložile kako bi pobijale dodatne dokaze Tužilaštva.

Tako je za sljedeće ročište, 15. maja 2008. godine, zakazano saslušanje dva svjedoka Odbrane Brane Džinića, te dva svjedoka Odbrane Miloša Stupara.

Najčitanije
Saznajte više
Ekshumirani posmrtni ostaci kod Prijedora
Na lokalitetu Kurevo – Krčevine kod Prijedora pronađeni su posmrtni ostaci za koje se vjeruje da pripadaju žrtvi bošnjačke nacionalnosti ubijenoj na ovome području 1993. godine, potvrđeno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH).
Obilježavanje dana ljudskih prava Instituta za nestale osobe BiH. Foto: Detektor
Međunarodni dan ljudskih prava kao podsjetnik na neispunjena obećanja žrtvama
Hiljade porodica u Bosni i Hercegovini živi bez prava na istinu o sudbini svojih najmilijih za kojima tragaju duže od 30 godina, poručeno je iz Instituta za traženje nestalih osoba Bosne i Hercegovine (INO BiH).
Ukinuta presuda za zločin nad civilima u Sarajevu
Potvrđena optužnica za ometanje rada pravosuđa