Nakon što je izvelo sve predložene dokaze, Tužilaštvo BiH najavilo podnošenje izmijenjene optužnice.
Pretresno vijeće Suda BiH na statusnoj konferenciji odredilo 10. mart kao termin početka suđenja za genocid u Srebrenici.
Sud BiH dozvolio četvorici Bugojanaca optuženih za ratne zločine da se brane sa slobode.
Miodrag Nikačević nepravosnažno proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti počinjene u Foči, i osuđen na kaznu od osam godina zatvora.
Optuženima za zločin u selu Borkovac, općina Bratunac, preinačena prvostepena presuda i smanjena kazna za pet, odnosno četiri godine zatvora.
Prvi svjedok Odbrane Predraga Bastaha kazao da nikada nije viđao optuženog kako privodi ili maltretira civile.
Normal 0 21 false false false MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:#0400;...
Zaštićeni svjedok Tužilaštva dao iskaz na suđenju za genocid u Srebrenici.
Sudsko vijeće odgodilo ročište na suđenju za zločine u Bugojnu zbog “uznemirenosti” svjedoka Tužilaštva.
Dva zaštićena svjedoka Tužilaštva BiH govorila o iseljavanju civilnog stanovništva s područja Arapuše u maju 1992. godine.
U završnoj riječi Odbrana Miodraga Nikačevića zatražila od Sudskog vijeća oslobađajuću presudu.
Suljo Karajić priznao da je pretukao zaštićenu svjedokinju D, ali je negirao druge navode optužnice koja ga tereti za zločine u Velikoj Kladuši.