Novom Strategijom pet godina za sve ratne zločine
This post is also available in: English
Kako se navodi u prijedlogu Strategije koji je u posjedu BIRN-a BiH, u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano više od 4500 poznatih počinilaca i isto toliko predmeta u kojima počinilac nije poznat. U entitetskim sudovima i Brčko Distriktu neriješeno je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinilac ratnog zočina.
U prijedlogu Strategije zaključeno je da je potrebno prioritetno procesuirati najodgovornije počinitelje pred Državnim sudom. Kada je riječ o kategorizaciji predmeta na složene i manje složene, potrebno je usaglasiti koji će predmeti biti procesuirani na kojem nivou.
Jedan od ciljeva Strategije je i osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.
“Neravnomjerna raspodjela predmeta, te procesuiranje manje složenih predmeta od Tužilaštva i Suda BiH su između ostalog jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina i proteka prvobitnog roka od sedam godina predviđenog Strategijom”, navodi se u novoj Strategiji.
Nakon što se prebaci veći broj predmeta na sud u Brčkom i entitetske sudove, potrebno je ojačati ljudske kapacitete za rad na predmetima ratnih zločina u ovim institucijama, dok se očekuje da lokalna ministarstva obezbijede finansiranje. Radi osiguranja kvalitetnog rada na predmetima ratnih zločina, radit će se i na jačanju i edukaciji sudskih i tužilačkih kapaciteta, kao i edukaciji saradnika.
Regionalna saradnja mora se poboljšati jer uspostavljeni mehanizmi saradnje nisu na adekvatan način riješili pitanja ustupanja predmeta ratnih zločina, te izručenja osoba s dvojnim državljanstvom zbog ustavnih i pravnih ograničenja u vezi s ekstradicijom, zaključeno je u prijedlogu Strategije.
Cilj nove strategije je i ažuriranje evidencije o svim predmetima koji se nalaze pred Državnim sudom i tužilaštvom. Ubuduće je potrebno registrovati predmete na način da se obezbijedi postojanje odgovarajućih podataka o neriješenim predmetima u tužilaštvima.
“Tužilaštvo BiH će u roku od 30 dana od dana usvajanja izmjena i dopuna Strategije ažurirati postojeću evidenciju predmeta ratnih zločina i izvršiti njihovu kategorizaciju na složene predmete i manje složene predmete”, navodi se u prijedlogu.
Uprkos činjenici da je naglašeno da je potrebno prioretizirati složenije predmete, a manje slati na entitetski nivo, izmjenama Strategije se i dalje ostavlja mogućnost da Sud i Tužilaštvo BiH imaju nadležnost nad manje složenim predmetima.
Po prijedlogu Strategije potrebno je nastaviti obezbjeđivati zaštitu, podršku i isti tretman svih žrtava i svjedoka u postupcima pred svim sudovima.
“Jedna od mjera predviđenih Strategijom jeste unapređenje normativnog okvira za ostvarivanje imovinsko-pravnih zahtjeva u parničnom postupku kada su podnosioci svjedoci pod mjerama zaštite, na nivou BiH, entiteta i Brčko Distrikta”, navodi se u Strategiji.
Revidirana strategija predviđa nastavak ujednačavanja sudske prakse i osiguravanja jednakosti građana pred zakonom, ali i jačanje kapaciteta pravosuđa i policije u cijeloj BiH koji su uključeni u rad na predmetima ratnih zločina. Na kraju, prema prijedlogu, trebalo bi ojačati uspostavljeni sistem kontrole i nadzora nad provođenjem mjera iz izmjena i dopuna Strategije za procesuiranje ratnih zločina.
Državna strategija je prvobitno usvojena 2008. godine i predviđala je da se najsloženiji predmeti ratnog zločina završe u roku od sedam godina. S obzirom da do toga nije došlo, osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna Državne strategije, koju čine stručnjaci iz Državnog suda i tužilaštva te drugih institucija.
Na današnjoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) jednoglasno je izglasana podrška prijedlogu Revidirane strategije koju treba da usvoji Vijeće ministara BiH.