Generisane sadržaje koji su kreirani uz pomoć vještačke inteligencije (AI) gotovo je nemoguće prepoznati golim okom, čime se šire dezinformacije i produbljuje nepovjerenje u medije.
Snimak i screenshot videa koji se dijelio na društvenim mrežama, uz tvrdnju da prikazuje iransko raketiranje Tel Aviva, imao je više od 39.000 pregleda, što znači da je objava bila viđena, kaže Rašid Krupalija iz Raskrinkavanja.
Sve više običnih korisnika društvenih mreža ima poteškoće da prepozna generisani sadržaj, navodi Krupalija, pojašnavajući da su ga oni razotkrili uz pomoć alata.
“On neće nikad reći sigurno ovo jeste ili nije AI, ali će reći u ovom slučaju da je vjerovatnoća 99,8 posto, što je prilično stopostotna vjerovatnoća da je nešto nastalo uz pomoć AI”, govori Krupalija.
U međuvremenu su i neki portali u našoj zemlji dijelili ovaj AI sadržaj, a nakon što je Detektor ustanovio o kojim medijima je riječ, urednici nisu bili raspoloženi za razgovor.
Krajem februara ove godine, Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael pokrenuli su koordinirane zračne napade na Iran. Iako su napadi bili usmjereni na ključne iranske vojne kapacitete, stradali su civili. Iran je pokrenuo napade širom svijeta gdje se nalaze vojne baze SAD-a i Izraela.
Prema dostupnim zvaničnim informacijama, u Iranu je ubijeno više od 1.000 ljudi.
Nedžad Ahatović, stručnjak za sigurnost, pojasnio je da je pozadina ovih sukoba ekonomska, te da SAD pokušava da energetske resurse stavi pod svoju kontrolu i da kontroliše cijenu prodaje suparnicima.
Ahatović tvrdi da se u ratovanju ništa nije promijenilo s obmanom neprijatelja, te da korištenje vještačke inteligencije može imati za posljedicu da se mediji iskoriste u propagandne svrhe.
“Kad vi želite da ostavite drugačiju sliku od one koja jeste, onda koristite sva raspoloživa sredstva, između ostalog i umjetnu inteligenciju. Zašto da ne? Jer bez obzira što ćete vi ostvariti kratkotrajni informacijski jaz, on će ostaviti utisak kod običnih gledalaca, slušalaca, sasvim drugačiji u odnosu na one koji bi odmah to prepoznavali”, pojasnio je Ahatović.
Snimak na kojem je prikazan izraelski premijer Benjamin Natanjahu kako pije kafu, izazvao je sumnju da je generisan uz pomoć AI jer je kafa u čaši ostala ista nakon konzumiranja. Dijeljen je i njegov snimak sa šest prstiju. Pojedini naslovi izazvali su sumnju da izraelski premijer nije više živ, kaže Amil Dučić, urednik portala Fokus. On govori kako se sada sve mora duplo više provjeravati jer je AI sadržaje teško prepoznati, te da su svjesni koliku odgovornost imaju prema javnosti.
“Mi smo zaista često komunicirali i nismo ni jedan od tih sadržaja objavili, da budemo sigurni, da jednostavno ne počinimo određene greške kao drugi mediji koji su to bez kontrole objavljivali”, rekao je Dučić.
Feđa Kulenović, viši asistent na Katedri za informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA), savjetuje da videe treba provjeriti prije dijeljenja, te da najveći izazov za dokazivanje da je nešto generisano predstavlja vrijeme.
Feđa Kulenović. Foto: Detektor
Navodi da se čak i prije pojave AI-a u medijima dešavalo da se po mjesec dana pokuša verificirati video.
“Znam za jedan slučaj BBC-a, gdje je samo na osnovu jednog piksela na kraju utvrđeno da se radi o falsifikovanom videosnimku iz tada Sirije. I to jeste nešto što izaziva stvarno veliki problem u kontekstu forenzike, ali nije nemoguće”, rekao je.
U BiH nije pravno regulisano korištenje vještačke inteligencije. U zemljama poput Emirata dijeljenje neistinitih AI sadržaja kažnjivo je zakonom, a kako objašnjava Kulenović, zakon je stupio na snagu jer je veliki broj prevara bio u vezi sa iskorištavanjem pratilaca zbog ekonomske koristi.
“Zbog toga su oni više tu i insistirali da se influenseri i kreatori sadržaja registriraju u tom medijskom officeu, što bi, naravno, izazvalo malu reakciju u kontekstu novinara i generalno novinarstva, ali oni se stvarno tu nisu fokusirani na njih, nego specifično na socijalne medije i kreatore sadržaja na tim medijima, i mislim da je bila namjera upravo da se regulira prostor u kontekstu ekonomskog i poslovnog prostora, ali ima i veliki naglasak na reguliranje komunikacije među ljudima”, objasnio je.
Za njega bi se na globalnom nivou morale donijeti restrikcije vođene etičkim načelima.
“I ono što je najvažnije, da se obrazovna politika prilagodi kako bismo ne toliko obučavali građane i građanke o tome kako da prepoznaju taj sadržaj, već kako da ga ne kreiraju i pod kojim uslovima da ga kreiraju jer je tu mnogo važnije”, mišljenja je Kulenović, podsjećajući kako AI videi mogu ostaviti brojne posljedice na društvo.
Al Jazeera Balkans je zatvorena prošle godine, a bila je izvor informacija u BiH o dešavanjima u svijetu, posebno na Bliskom istoku, kaže Mladen Obrenović, urednik Mediacentra Sarajevo.
Mladen Obrenović. Foto: Detektor
Obrenović savjetuje građanima da čitaju iz što više izvora, a kolege poziva na veću odgovornost u prenošenju informacija.
“Pogledajte šta kaže CNN. Šta kaže Fox? Što kaže? Što pišu u Guardianu? Što kaže New York Times? Što kaže Washington Post? Što kažu naši? Što kaže N1? Šta kaže Klix? Što kaže Index u Hrvatskoj? Što kaže Oslobođenje? Što kaže Politika u Srbiji? I onda probati naći tu nekakvu suštinu svega toga? Jest, zvuči užasno, ali vjerujte mi, puno više vremena provedete na društvenim mrežama nego što biste tražili ove izvore”, govori urednik Mediacentra.
Krupalija iz Raskrinkavanja navodi da alati za provjeru ne prate dovoljno razvoj vještačke inteligencije, te da je potrebno provjeriti ko su izvori, gdje su fotografije i videi objavljeni, da li je riječ o kredibilnoj organizaciji ili mediju.
”Ili se radi o nekom anonimnom portalu ili o nekom anonimnom profilu na Facebooku koji je podijelio ovaj, takav sadržaj. Recimo da, da bi to bio neki prvi korak, a drugi korak uvijek mogu provjeriti, odnosno vidjeti na internetu, ili ovaj, ili na društvenim mrežama provjeriti da li se već neko bavio takvim sadržajem i fotografijom ili tim snimkom”, poručuje.