Utorak, 24 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U podnesku sudijama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Karadžić je zatražio da mu se dozvoli uvođenje u sudski spis dopisa bivšeg ambasadora Velike Britanije Ivora Robertsa iz 1996. godine upućenog Beogradu, a koji se tiče “uključenosti i znanja dr. Karadžića o ubistvima nakon pada Srebrenice”.

Karadžić je u podnesku pojasnio kako je dokument prvi put od Haškog tužilaštva, zbog njihove greške, dobio u augustu ove godine, kada je već bio okončan dokazni postupak Odbrane, te da zbog toga ovaj dokaz ranije nisu predložili da se uvede u spis.   

“Dopis bi bio uveden u spis ranije da Tužilaštvo nije prekršilo obavezu objelodanjivanja Odbrani svih dokaza. Zbog toga, Karadžić ne bi trebao biti kažnjen jer je sada potrebno ponovno otvoriti dokazni postupak”, navodi se u podnesku.

U podnesku stoji i da je Velika Britanija zatražila da se javno ne iznose detalji iz dopisa, te da bi, eventualno ispitivanje ambasadora Robertsa – ukoliko ga Sudsko vijeće pozove – bilo iznimno kratko.

Suđenje Karadžiću za genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995. i još nekoliko opština 1992. godine, progon nesrpskog stanovništva, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce počelo je 2009. godine.

Odbrana je završila izvođenje svojih dokaza početkom godine, a završne riječi iznesene su prošlog mjeseca. Presuda se očekuje u drugoj polovini naredne godine.

U odvojenom podnesku, Karadžić se također obratio vlastima Sjedinjenih Američkih Država, zatraživši da mu dostave dopis tadašnjeg njihovog ambasadora u Jugoslaviji, Warrena Zimermana, iz maja 1992. godine.

Kako navodi Karadžić, dopis bi mu mogao biti od koristi da dokaže sudijama “svoj stav o ratu u BiH, kako bi mogao uvjeriti Sudsko vijeće da nije bio član bilo kakvog udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio uništenje bosanskih muslimana niti njihovog progona”.

Karadžić je rekao da je o ovom dopisu saznao tek ovog mjeseca, nakon što je o njemu čitao u knjizi profesora Roberta Donije “Radovan Karadžić: Arhitekt bosanskog genocida”.

Najčitanije
Saznajte više
U Srebrenici predstavljen izvještaj o stradanju Roma tokom rata u BiH
Izvještaj o stradanju Roma u ratu, kao i izložba o priznavanju i uključivanju romske zajednice i žrtava proteklog rata u procese tranzicijske pravde predstavljeni su danas u Memorijalnom centru Srebrenica.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, na otvaranju spomen - obilježja „General Mehmed Alagić Ljiljan - Ljuta greda“ u Memorijalnom kompleksu „Park slobode i mira“. Foto: Facebook
Odbačena krivična prijava protiv Željka Komšića za izazivanje mržnje
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je naredbu o nesprovođenju istrage protiv Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, koji je prijavljen za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, zbog govora koji je održao prošle godine povodom otvaranja spomenika Mehmedu Alagiću na Vlašiću, potvrdio je za Detektor podnosilac prijave.
Potrebno zaštititi branioce ljudskih prava u Bosni i Hercegovini
Čvorić: Odbrana uložila žalbu na presudu za silovanje