Strategija zapela u uskom grlu

Nakon pune tri godine otkako je Vijeće ministara BiH usvojilo Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina – koja predviđa da najosjetljiviji predmeti ratnih zločina budu okončani u roku od sedam, a svi ostali u roku od 15 godina – Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s velikim brojem otvorenih istraga za ratne zločine.

Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH i predsjedavajući Nadzornog odbora za implementaciju Strategije, za BIRN – Justice Report kaže da je svjestan da je potreban “veći angažman Tužilaštva BiH i entitetskih tužilaštava” na predmetima ratnih zločina, ali dodaje da je optimističan u vezi s rokovima za provođenje Strategije.

Prema Novkoviću, potrebno je da Tužilaštvo BiH ubrza rad na raspodjeli predmeta između pravosudnih institucija na nivou BiH i entiteta, s obzirom da predstavljaju “usko grlo za procesuiranje predmeta ratnih zločina”.

U Tužilaštvu BiH nisu željeli odgovarati na pitanja u vezi s implementacijom Strategije, istaknuvši kako su to pitanja isključivo za Nadzorni odbor, dok je predsjednica Suda BiH nedavno izjavila kako se apsolutno slaže da stavom predsjednika VSTV-a o odgovornosti tužilaštava.

U Tužilaštvu Republike Srpske, s druge strane, tvrde da su skeptici u vezi sa ispunjenjem rokova iz Strategije, te dodaju da je potrebna “redefinicija rokova”.

Međunarodne organizacije koje prisustvuju sastancima Nadzornog odbora za implementaciju Strategije, te one koje vrše monitoring dosadašnjeg rada na predmetima ratnih zločina, poput OSCE-a u BiH, te Ureda visokog predstavnika i predstavnika Evropske unije, ističu da su napori za sprovođenje Strategije “nedovoljni”.

Tri godine problema

Strategija za rad na predmetima ratnih zločina predviđa da veliki broj slučajeva ratnih zločina bude procesuiran na entitetskim sudovima, te je stoga jedan od prvih zadataka koje ovaj dokument nalaže “osiguranje funkcionalnog mehanizma raspoređivanja predmeta ratnih zločina između pravosuđa na nivou države i entiteta, koji će omogućiti efikasno procesuiranje u zadatom vremenskom periodu”.

Način ostvarivanja ovog mehanizma, kako stoji u Strategiji, bio je da Tužilaštvo BiH, u roku od 30 dana od usvajanja u decembru 2008. godine, uspostavi centralizovanu evidenciju o svim nezavršenim predmetima ratnih zločina u BiH, koja bi doprinijela efikasnom izvršavanju mjera iz Strategije, a naročito raspoređivanju predmeta izmedu sudova i tužilaštava u BiH.

Milorad Novković u izjavi za BIRN – Justice Report priznaje da je Nadzorni odbor za implementaciju Strategije svjestan “problema s procesuiranjem ratnih zločina”, ali ističe kako postoji nada da će ti problemi biti prevaziđeni.

“Imamo problema s procesuiranjem predmeta ratnih zločina, a naročito kada je u pitanju raspodjela predmeta između pravosuđa na nivou BiH i entitetskog pravosuđa. Poznato nam je da postoji određeni broj predmeta gdje su prijave podnijete prije pet ili šest godina a nisu u postupku procesuiranja”, ističe Novković.

Iako Strategija predviđa formiranje centralizovane evidencije predmeta u roku od 30 dana, dodaje predsjednik VSTV-a, tek se – pune tri godine nakon usvajanja – konačno zna “otprilike tačan broj predmeta i zna se na kojim tužilaštvima su ti predmeti”.

“Postoje okolnosti koje doprinose da se procesuiranje ratnih zločina ne odvija dinamikom koju planira Strategija. Najveći dio okolnosti su objektivne, ali ima jedan dio okolnosti gdje je potreban veći angažman Tužilaštva BiH i entitetskih tužilaštava. Nadzorno tijelo zaključilo je da je potrebno da se Tužilaštvo BiH uključi s većim brojem tužilaca i da uglavnom Tužilaštvo BiH predstavlja usko grlo za procesuiranje ratnih zločina”, tvrdi Novković. 

Boris Grubešić, glasnogovornik Državnog tužilaštva, kazao je da je implementacija Strategije u nadležnosti Nadzornog tijela za praćenje provođenja, te da on “ne može davati nikakav komentar”.

U VSTV-u ističu da su “optimistični“ u vezi s poštivanjem rokova iz Strategije, te dodaju da ukoliko se riješi problem raspodjele predmeta između pravosudnih institucija na nivou BiH i entiteta, “impozantan broj predmeta ratnih zločina bit će procesuiran u entitetskom pravosuđu”.

S druge strane, Mahmud Švraka, glavni tužilac Republičkog tužilaštva Republike Srpske, tvrdi da je “skeptik da će Strategija završiti u datim okvirima”, te dodaje da je potrebna redefinicija rokova.

“Definitivno se nešto u Strategiji mora mijenjati. Ovako kako je zacrtana, ne može se završiti, objektivno mi to ne možemo završiti. Nešto se mora mijenjati ako mislimo da završimo posao. Da li ćemo nešto radikalnije mijenjati, to je stvar Odbora koji prati, a i javnosti, ali mislim da će se morati rješavati radikalnije”, smatra Švraka.

U 16 sudova koji rade na ratnim zločinima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, tokom ove godine doneseno je 13 presuda.

Zabrinutost međunarodne zajednice

Predstavnici međunarodnih organizacija koji kao posmatrači prisustvuju sastancima Nadzornog odbora za implementaciju Strategije, smatraju da je dosadašnje sprovođenje “još uvijek ispod očekivanja”.

Andy McGuffie, glasnogovornik Evropske komisije u Sarajevu, za BIRN – Justice Report ističe da je Evropska komisija zbog toga dala “preliminarne preporuke s glavnim područjima u kojima je potrebno ostvariti napredak”.

“Evropska komisija podstiče tužilaštva i sudove na svim nivoima da procesuiraju ratne zločine uz punu profesionalnu posvećenost tim nastojanjima i podstiče sve nadležne organe vlasti i institucije da proces upućivanja predmeta ratnih zločina vode ekspeditivno, objektivno i transparentno”, ističe McGuffie.

Sa ovakvim stavom se uveliko slažu i monitori Ureda Visokog predstavnika u BiH (OHR), koji smatraju da je “dosadašnja stopa provedbe razočaravajuća” te da nije vjerovatno da će rokovi utvrđeni u Strategiji biti ispoštovani.

“To bi bila ogromna šteta. Porodice i žrtve zaslužuju da se pravda u ovim slučajevima dostigne blagovremeno i korektno”, smatraju u OHR-u.

Kao jednu od glavnih kočnica u implementaciji Strategije, u OHR-u izdvajaju nepostojanje mehanizama za određivanje koji se predmeti trebaju rješavati na nivou države, a koji na nivou entiteta.

“Sistem prijenosa predmeta s Državnog tužiteljstva na niža tužiteljstva je nepraktičan i dugotrajan. Manje kompleksni predmeti koji bi se mogli prenijeti na niži nivo ponekad se drže na državnom nivou, čime se zagušuje sistem”, ističu u OHR-u.

Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, za BIRN – Justice Report nije željela komentarisati dosadašnji rad na implementaciji Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, istaknuvši kako o tome mogu govoriti samo Državno tužilaštvo i Nadzorno tijelo za provođenje Strategije.

Međutim, u nedavnom saopćenju za javnost, Kreso je odbila optužbe da je Sud BiH odgovoran za zastoje u procesuiranju ratnih zločina.

“Već duže vrijeme u javnosti se pokušava prezentirati teza prema kojoj je Sud BiH glavni kočničar u implementaciji Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina. Da to nije istina, u više navrata potvrdio je i predsjednik VSTV-a javno prozvavši odgovorne. Sud nema zaostatka u predmetima ratnih zločina. Sud BiH od usvajanja Strategije poziva na njenu dosljednu implementaciju, no naši zahtjevi nisu naišli na razumijevanje”, navela je Kreso.

Prema odredbama Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina, okružna i kantonalna tužilaštva u BiH, kao i Tužilaštvo Brčko Distrikta, moraju predmete u kojima su istrage za ratne zločine otvorene nakon 2003. godine dostaviti Državnom tužilaštvu na ocjenu.

Na prijedlog Državnog tužilaštva, Sud BiH odlučuje da zadrži predmete koji su “vrlo osjetljivi”, dok se “osjetljivi” prebacuju nadležnim institucijama.

Prema viđenju OHR-a, situacija u vezi s prebacivanjem predmeta se u posljednjih nekoliko mjeseci “popravila”, nakon što je uspostavljena i dugo očekivana baza podataka s neobrađenim predmetima ratnih zločina.

“Kao rezultat toga, načinjeni su određeni pomaci u kategorizaciji na kojem će se nivou – državnom ili entitetskom – obavljati istraga i suđenje u predmetima ratnih zločina. Kao rezultat, stopa implementacije je porasla u protekloj godini, ali to još nije dovoljno da se postigne stvarna promjena u pogledu smanjenja broja nagomilanih predmeta”, ističu u OHR-u.

Misija OSCE-a u BiH – koja prati sva suđenja za ratne zločine – smatra da će kategorizacija svih predmeta biti “ključni korak” u razumijevanju broja i težine preostalih predmeta ratnih zločina u BiH.

“Potrebno je povećati efikasnost raspodjele predmeta između državnog i entitetskog nivoa kroz implementaciju kriterija koje Strategija postavlja za ocjenu koji su predmeti ‘vrlo osjetljivi’, a koji ‘osjetljivi’. Poznato je da su kriteriji već određeni, ali primjena tih kriterija mora biti na potpun i efikasan način, u skladu sa zakonom”, smatraju u OSCE-u.

Nadzorni odbor za implementaciju Strategije smatra, prema predsjedavajućem Novkoviću, da je potrebno povećati rad posebno na “vrlo osjetljivim”, odnosno najsloženijim i najprioritetnijim predmetima.

“Poznato nam je da postoji određeni broj predmeta gdje su prijave podnijete prije pet ili šest godina a nisu u postupku procesuiranja. Isto tako nam je poznato da postoji jedan broj najsloženijih i najprioritetnijih predmeta po Strategiji koji se ne procesuiraju”, dodaje Novković.

Predsjednik VSTV-a u konačnici dodaje da će – uz bolju raspodjelu predmeta – za uspješniji rad na predmetima ratnih zločina biti potrebna i materijalna i logistička podrška entitetskim sudovima i tužilaštvima.

“Apelujem na vlade entiteta, Brčko Distrikta i Vijeće ministara BiH da imaju više razumijevanja kada je u pitanju materijalna podrška pravosuđu, a naročito na nivou entiteta i to kada je u pitanju logistika za procesuiranje predmeta ratnih zločina”, kaže Novković.

Zabrinutost ljudskim resursima tužilaštava u BiH dijele i predstavnici OHR-a i OSCE-a u BiH.

“Potrebno je više tužitelja i istražitelja, i to na svim nivoima, da bi se osiguralo da se predmeti obrade u razumnom vremenskom periodu. Od 2010. godine, samo četiri međunarodna tužitelja rade na predmetima ratnih zločina u Tužilaštvu BiH, a i oni trebaju početi odlaziti za tri mjeseca. Tužilaštvo je planiralo da traži veći broj istražitelja.

Međutim, sve dok je država na privremenom finansiranju, bit će nemoguće zaposliti dodatno osoblje”, istakli su u OHR-u.

Državna vlast u BiH nije formirana ni godinu dana nakon održavanja općih izbora, zbog čega su sve državne institucije, uključujući Državno tužilaštvo, na privremenom budžetu finansiranja.

Denis Džidić je novinar BIRN – Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ova sedmična online publikacija.