Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je, navodi se u odluci u koju su novinari Detektora imali uvid, na sjednici održanoj 16. marta razmatrao inicijativu za pokretanje postupka formiranja istražne komisije o stanju u pravosuđu, koju je dostavila Komisije za borbu protiv korupcije. Međutim, Kolegij Predstavničkog doma je u odluci navodi da inicijativa nije sukladna s Poslovnikom ovog doma Parlamenta BiH. Odluku je potpisao Marinko Čavara, predsjedavajući Zastupničkog doma u tom periodu.
Čavara, kao i drugi članovi Kolegija, Denis Zvizdić i Darko Babalj, aktuelni predsjedavajući Predstavničkog doma, sedmicama ne odgovaraju na pozive, poruke i e-mail upite novinara na razgovor o ovoj temi.
Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring EU integracija, kaže da kao podnosioci inicijative nisu obaviješteni o ovom ishodu, što smatra dodatno zabrinjavajućim.
“Činjenica da Kolegij Predstavničkog doma u ovome trenutku kada su zakoni o VSTV-u i Sudu BiH, ključni zakoni na evropskom putu BiH, odbio da u dnevni red uvrsti inicijativu koja upravo inicira parlamentarne razgovore o stanju u pravosuđu govori o opredijeljenosti vladajućih struktura da se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem“, navodi Kanlić.
Inicijativa za monitoring EU integracija, koja predstavlja neformalnu koaliciju organizacija civilnog društva, zatražila je od Komisije za borbu protiv korupcije Parlamenta BiH da hitno pokrene postupak formiranja Istražne komisije o stanju u pravosuđu BiH s jasno definisanim mandatom i rokovima, te da organizuje javna saslušanja relevantnih učesnika, što je Komisija za borbu protiv korupcije jednoglasno usvojila i proslijedila Kolegiju.
Poslovnikom o radu Predstavničkog doma u koji definiše pitanje komisija se navodi da “Dom svojim zaključkom može, na prijedlog poslanika ili kluba poslanika, osnovati privremene komisije Doma ili, na prijedlog Doma naroda, privremene zajedničke komisije“.
“Ono što nam je zapravo nejasno jeste činjenica da je odbijeno nešto što je došlo iz parlamentarne Komisije za borbu protiv korupcije u kojoj sjede zastupnici, koji po ovom poslovniku i članu na koji se pozivaju mogu biti predlagači. Ovo je svakako poruka da nema dovoljno opredijeljenosti u rukovodstvu Predstavničkog doma da se o ozbiljnim problemima i skandalima koji potresaju pravosuđe i dodatno narušavaju povjerenje građana u rad pravosuđa, bude diskutovano u samom parlamentu“, ističe Kanlić.
Safet Kešo, član Komisije za borbu protiv korupcije, za Detektor kaže Čavara i njegovi koalicioni partneri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) “štite raspored snaga u pravosuđu”.
“Odavno sam svjestan činjenice da je Tužilaštvo BiH rak rana cjelokupnog pravosudnog sistema u BiH i najveću odgovornost snosi za to Milanko Kajganić. Kada u odmakloj fazi istrage vi premjestite tužioca na neko drugo mjesto sa nekog slučaja, dok se drugi tužilac uhoda vrijeme učini svoje, gubi se zamah i posao Tužilaštva se obesmišljava“, kaže Kešo.
Detektor je ranije pisao kako je Kajganić u drugi odsjek premjestio tužiteljicu Elviru Stanojlović koja je postupala po krivičnoj prijavi protiv njega koju je podnio Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužioca. Prijava je podnesena i protiv tužiteljice Vedrane Jovičić zbog postupanja u predmetu napada na ustavni poredak u kojem je istraga obustavljena protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Pašić je prebačen u Odjel za ratne zločine.
Devet disciplinskih prijava protiv glavnog državnog tužioca
Milanko Kajganić, glavni tužilac Državnog tužilaštva tokom predstavljanja izvještaja za 2025. godinu. Foto: Detektor
Iz Ureda disciplinskog tužioca (UDT) su polovinom aprila za Detektor odgovorili kako prema službenoj evidenciji imaju ukupno devet otvorenih predmeta protiv Kajganića koji su formirani po pritužbama različitih podnosilaca. U jednom predmetu sadržane su prijave više državnih tužilaca koji su Uredu dostavljeni od strane Stalne komisije za etiku, integritet i odgovornost sudija i tužilaca VSTV-a BiH.
“Kako se u okviru navedenog predmeta još uvijek vrše provjere istaknutih navoda, Ured disciplinskog tužioca nije u mogućnosti očitovati se u pogledu njihove zakonske kvalifikacije. Ured disciplinskog tužioca ima zakonsku obavezu rješavanja pritužbi podnesenih protiv nosilaca pravosudnih funkcija u roku od dvije godine od dana prijema pritužbe, odnosno od dana saznanja za počinjeni disciplinski prekršaj“, pojašnjavaju iz Ureda.
Glavni tužilac Kajganić vjeruje u pravosudni sistem BiH, uključujući Ured disciplinskog tužioca i VSTV BiH koji će kao nadležne institucije ispitati sve navode o prijavama protiv svih tužilaca i donijeti svoj stav, navodi se u odgovoru Tužilaštva.
“Po prijavi organizacije Transparency International BiH iz mjeseca jula 2023. godine, koja je upućena UDT-u pri VSTV-u, protiv glavnog tužioca zbog navoda o nepravilnostima pri dodjeljivanju i presignaciji predmeta mimo automatskog sistema TCMS, glavni tužitelj je dana 17. marta 2025. godine obaviješten da je prijava odbačena. Iz navedenog proizlazi da nakon izvršenih provjera nisu pronađeni elementi disciplinske odgovornosti“, ističu u odgovoru iz Tužilaštva BiH.
Sva parlamentarna saslušanja koja su u proteklom periodu vođena pred Komisijom za borbu protiv korupcije idu u opravdanju inicijative da bude formirana nova istražna komisija za utvrđivanje stanja u pravosuđu, mišljenja je zastupnik i član Komisije Jasmin Emrić.
“Džermin Pašić je na saslušanju iznio vrlo konkretne razloge da se temeljito izvrši analiza i ocjena stanja u pravosuđu. On je tokom saslušanja rekao da je glavni tužilac izvršio smjenu suprotno internim aktima Tužilaštva BIH. Neophodno je promptno djelovanje VSTV-a” kaže Emrić.
Prema njegovim riječima, opći je dojam da je VSTV pasivan.
Kešo kaže da ga ne čudi veliki broj disciplinskih prijava, s obzirom na informacije o zloupotrebama sistema dodjele predmeta.
“VSTV ima bitne ovlasti i ne koristi ih“, mišljenja je Kešo.
Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a nije htio komentarisati ove pritužbe članova Komisije za borbu protiv korupcije.
Presignacije radi rješavanja predmeta
Džermin Pašić na saslušanju pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Foto: Parlament BiH
Pašić je nedavno na saslušanju pred Komisijom rekao da “prebacivanjem tužilaca u druge odsjeke, predmeti se presigniraju drugom tužiocu koji ostaje u tom odsjeku, ali da istom treba pola godine da se upozna s predmetom, što utiče na efikasnost”. Dalje je naveo da je VSTV-u tri puta uputio pritužbe, te zatražio da ga neko sasluša unutar pravosudne zajednice, ali nikada nije dobio odgovor.
Iz Tužilaštva BiH navode kako je veći broj presignacija vršen da bi svi predmeti iz određene oblasti – terorizam, privredni kriminal, korupcija – bili evidentirani i procesuirani u odsjecima nadležnim za tu vrstu predmeta.
To je učinjeno, objašnjavaju, kako bi se uveo red nakon ranije prakse da se predmeti iz jedne oblasti nalaze kod tužilaca u drugom odsjeku. Navode i kako “tužioci odlaze u mirovinu ili na druge pozicije u pravosuđu, što zahtjeva presignaciju svih predmeta koje su dužili, a radi se o stotinama predmeta, kao i potrebu internih premještaja kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje odsjeka”.
Početkom godine deset udruženja žrtava podnijelo je zahtjev VSTV-u za pokretanje disciplinskog postupka i smjenu razrješenje glavnog tužioca Tužilaštva BiH zbog, kako su naveli, teških povreda službene dužnosti.
U zahtjevu su tada naveli da se disciplinske povrede službene dužnosti glavnog tužioca ogledaju u opstrukciji primjene zakona, neopravdanom kašnjenju u preduzimanju predistražnih i istražnih radnji, nepodizanju optužnica za opsadu Sarajeva i druge zločine, povredama dostojanstva žrtava, te neadekvatnom postupanju u predmetima negiranja zločina, govora mržnje i glorifikacije ratnih zločinaca.
“Mi i dalje smatramo da prvi čovjek Tužilaštva više ne može obavljati tu funkciju, imajući u vidu sve ono što se naknadno dešavalo, da njegove kolege imaju ogromnih primjedbi na rad. Mi se baziramo na Odjel za ratne zločine. Imamo izmjene Krivičnog zakona koje je donio bivši Visoki predstavnik, gdje se u prvi plan stavljaju počinioci i štiti njihov interes, a s druge strane interesi onih koji su stradali. Nemoguće je da tužilac ne može prepoznati mural Ratka Mladića, nemoguće je da imate njegovu spomen-ploču na Vracama“, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida
Dodaje da su ranije imali sastanak sa predsjednikom VSTV-a na kojem je dogovoreno da ih informiše o aktivnostima u narednih mjesec dana ili da zakaže novi sastanak. Udruženja su poslala zahtjev za novi sastanak Vijeću krajem marta, a na naš upit iz VSTV-a odgovaraju da se trenutno razmatra mogućnost novog sastanka.
Kanlić kaže da će u narednom periodu od članova Komisije tražiti da pošalju prijedlog o formiranju nove istražne komisije kao zastupnici ili u ime klubova. Prema njegovim riječima formiranju nove komisije koja će utvrđivati stanje u pravosuđu treba pristupiti iz više razloga.
“Prvi je donošenje zakona o VSTV – u i Sudu BiH. Ovo bi bila dobra prilika da se kroz rad istražne komisije detektuju problemi i da ih se pokuša adresirati kroz nove zakone. Drugi problem je loš rad pravosuđa. Čuli smo da je samo podignuto pet optužnica za visoku korupciju što je poražavajući rezultat, s obzirom na percepciju korupcije i na probleme o kojima su mediji i civilno društvo izvještavali“, kaže Kanlić.