Detektor je u aprilu 2026. godine objavio istraživanje koje je pokazalo zabrinjavajuću lakoću nabavke droge koja već uzima žrtve u Evropi.
Novinari Detektora su se predstavili kao kupci. Tokom nekoliko sedmica stupali su u kontakt s prodavačima koji ove droge nude putem interneta. Čitava mreža prodaje koja funkcioniše gotovo otvoreno.
U direktnoj komunikaciji, prodavači su bez ustručavanja nudili slanje droga u zemlje regiona, uz tvrdnje da koriste standardne kurirske službe i da pošiljke stižu za svega nekoliko dana.
Riječ je o supstancama iz grupe nitazena čija je jačina višestruko veća od već poznatih opijata. Neke njihove varijante mogu biti i do 40 puta snažnije od fentanila, te čak 500 puta jače od heroina.
Amer Mulić, inspektor Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, objašnjava da su sintetičke supstance, konkretno grupa nitazena, ono čemu pribjegavaju ovisnici o drogama, kojih u Sarajevu ima sve manje.
“Heroin je nekada bio prava pošast i opasnost. Danas, u posljednjih pet ili šest godina, mogu da kažem da je zanemariv. Ti ovisnici su danas evidentirani i oni primaju zamjensku terapiju. Vodi se računa o njihovom zdravlju i kao zamjensku terapiju primaju medicinske narkotike koji su odobreni. Devedeset posto ovisnika na području Kantona Sarajevo je zbrinuto na taj način”, govori Mulić.
On kaže da sintetičkim drogama mogu pribjegavati ovisnici o heorinu koji nemaju pristup kontrolisanim legalnim dozama lijekova poput metadona.
“Ljudi na ilegalnom tržištu u Narodnoj Republici Kini dosjetili su se da popune prazninu sa heroinom iz Afganistana. (…) Ako jednom ovisniku date nitazen a on ne zna šta je to, on će to uzeti na način kako je uzimao heroin, i on će umrijeti. To se dešava u Irskoj i Velikoj Britaniji, a kod nas toga još uvijek nema”, kaže Mulić.
Ipak, on navodi da je u komunikaciji s kolegama iz regiona saznao da postoji “plodno tlo” te da je bilo slučajeva zapljene, što do sada nije zabilježeno u Kantonu Sarajevo i ostatku Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz Uprave policije Crne Gore navode da do sada nisu registrovali prisustvo nitazena na svojoj teritoriji, ali da, u saradnji s međunarodnim partnerima, pod lupom drže sumnjive pošiljke koje pristižu iz Kine.
Rasema Okić, direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, u kojem ovisnici dobijaju terapiju koju opisuje Mulić, za Detektor Magazin kaže da se često desi da, kada jedna droga ode s tržišta, druga se pojavi.
“Danas uglavnom to ‘novo’ kopira ono ‘staro’, odnosno pribjegava se sintetiziranju ili stvaranju opojnih sredstava u ilegalnim laboratorijima (…) U ovom slučaju to su fentinil i nitazeni”, navodi Okić.
Ona podsjeća na epidemiju ovisnosti o sintetičkim drogama u Sjedinjenim Američkim Državama, podsjećajući na snimke ljudi koji se kreću kao zombiji. Te droge su obično “bijeli, žuti ili svijetlosmeđi prah”.
“Ono što je meni posebno strašno jeste da dolazi i u tečnostima za vejpove, tako da je to vrlo primamljivo mladima”, kaže Okić, koja dodaje da je još jedan problem u vezi s fentanilom i nitazenima taj da korisnici često zapravo ne znaju šta uzimaju, a niti prodavači znaju šta prodaju.
Smrtni ishod nije rijetkost, kaže Okić, a primjetna je crna statistika u nekim državama Evrope.
“Tamo su 2024. godine zabilježena 333 smrtna slučaja od nitazena. Dakle, gotovo da svaki dan od toga umre jedan Britanac, uglavnom mladi. Estonija i Litvanija su također visokorizične, velika je dostupnost i veliki je broj smrtnih ishoda”, zaključuje Okić.
Nitazeni se mogu naručiti putem aplikacija poput Telegrama i WhatsAppa i oglasa u regionu. Dostava droge se, po dogovoru s prodavačem, obavlja putem svjetskih i lokalnih kurirskih službi.
Razmjena poruka sa prodavačima droge. Foto: Detektor
Ruggero Scaturro, viši analitičar Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, opisuje problem za policiju, a koji se dešava prilikom trasporta.
“Ovo je trgovina supstancama koje putuju u izuzetno malim količinama. Činjenica je da su vrlo male i da se mogu sakriti u svakoj poštanskoj pošiljci, pa izgleda kao potraga za iglom u plastu sijena. Policiji je općenito izuzetno teško otkriti velike količine nitazena”, kaže Scaturro.
On dodaje da je policijskim agencijama na Balkanu također problematično i zastarjelo razumijevanje droga te da je potrebna promjena paradigme u razmišljanju kako bi se uhvatilo u koštac s novim izazovima.
A ti izazovi se očituju i u lakoći pristupa prodavačima. Pored činjenice da su dostupni putem aplikacija i javnih oglasa, udaljenost od kupca im dozvoljava manjak brige zbog mogućeg problema s policijom. Connor Plunkett, istraživač i jedan od autora priče o nitazenima koju je objavila medijska kuća Bellingcat, imao je priliku upoznati se s tim iz prve ruke.
“Najviše me pogodilo koliko su ti prodavači bili drski. Mislim, nisu skrivali svoje operacije onako kako biste mogli očekivati od trgovca drogom. Oni su se otvoreno oglašavali na internetu. Osjećaju se kao da su udaljeni od pravnih posljedica jer su evropska i američka policija te koje ih najviše traže. I zato što su u Kini, očito se osjećaju sigurno da ih neće izručiti”, kaže Plunkett.
Iako kompanije poput DHL-a i FedExa navode da imaju sigurnosne mjere i sarađuju s policijom i carinom, ističu da je kontrola pošiljki primarno na državnim organima. U odgovoru DHL-a ističu različite mjere kako bi njihova mreža ostala sigurna i nedostupna za prevoz bilo kakvih nedozvoljenih supstanci. Iz FedExa tvrde da ne tolerišu korištenje mreže u ilegalne svrhe te kako imaju jake sigurnosne procedure.
Srbijanski Halo Oglasi su također korišteni za trgovinu nitazenima. U odgovoru Detektoru navode svoju listu od preko 170 ključnih riječi i pojmova koji mogu upućivati na nedozvoljene supstance i na osnovu njih automatski blokiraju oglase.
“Reagujemo na svaku prijavu koja nam ukaže na neodgovarajući ili nezakonit sadržaj i, nakon provere, takve oglase uklanjamo bez odlaganja”, naveli su iz srbijanske kompanije.