Četvrtak, 26 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Centar za ljudska prava iz Beograda organizovao je u Sarajevu konferenciju “Naslijeđe MKSJ-a i društva na prostoru bivše Jugoslavije”, na kojoj je predstavljeno i istraživanje o stavovima građana BiH o procesuiranju ratnih zločina pred domaćim i međunarodnim sudovima.

Istraživanje je pokazalo, kako je objasnio Žarko Marković iz beogradskog Centra, da većina građana smatra da je formiranje Tribunala bio “ispravan potez”, ali da suđenja nisu doprinijela pomirenju i pravdi.

“Najveći broj ispitanika smatra da suđenja pred Tribunalom ne doprinose pomirenju u BiH i regionu. Veliki broj ispitanika smatra da pravda nije zadovoljena, te da žrtve ne mogu Tribunal doživjeti kao pravedan sud jer se onima koji su izvršili zločine ili uopšte ne sudi ili sudi sporo, a i blago se kažnjavaju”, kazao je Marković.

Prema istraživanju, najveći broj ispitanika ima negativan stav prema Tribunalu jer smatraju da je “spor, loše radi, nepravedan…”, ali je većina građana istakla i da domaće pravosuđe “uglavnom nije ili uopšte nije” sposobno procesuirati ratne zločine.

U BiH, kako se navodi u istraživanju, 93 posto ispitanika nije znalo da navede niti jedan postupak koji se vodi pred domaćim pravosuđem.

Ovo istraživanje je obavljeno tokom decembra 2010. godine i uključivalo je 1.045 ispitanika iz cijele BiH.

Centar za ljudska prava ovakva istraživanja provodi od 2003. godine u zemljama regiona kako bi se upoznali sa stavovima građana o MKSJ-u, suđenjima za ratne zločine pred nacionalnim sudovima, te različitim događajima iz ratova tokom 90-ih godina.

Više od polovine ispitanih građana BiH smatra da državnici također ne doprinose procesu pomirenja, a taj negativan stav, kako je istaknuto, posebno je izražen u Republici Srpskoj (RS), gdje birači imaju manje povjerenja u političke aktere.

Najveći broj ispitanika je čuo za genocid u Srebrenici i opsadu Sarajeva, ali je mali broj ispitanika upoznat sa zločinima u Čelebićima, Grabovici, Uzdolu ili Prijedoru.

“Oko 20 posto ispitanika iz RS-a vjeruje u informacije da se u Srebrenici dogodio genocid i da je Sarajevo bilo pod opsadom tokom koje su ubijani i ranjavani civili u velikom broju. (…) U RS-u je također mali broj ispitanika koji smatraju da ono što se dešavalo u logoru Čelebići treba procesuirati, iako su tu Srbi bili žrtve”, kazao je Marković.

A.M.A.

Najčitanije
Saznajte više
Sjećanje na djecu ubijenu u igri u Bakarevića ulici
Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti obilježena je 32. godišnjica ubistava sedmero djece koja su u eksploziji granate stradala dok su se igrala u Bakarevića ulici u sarajevskom naselju Bistrik.
Podijeljene reakcije na odluku Evropskog suda za ljudska prava na društvenim mrežama bez konkretnog pojašnjenja
Nakon objave izreke konačne presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Slaven Kovačević” uslijedio je niz reakcija i optužbi bosanskohercegovačkih političara na društvenim mrežama.