Četvrtak, 26 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Brnjić je ispričao da je 1991. godine sa suprugom i dvoje djece napustio BiH i otišao u Njemačku. Početkom naredne godine, kako je dodao, zaposlio se u fabrici autodijelova.

“Za Uskrs sam izrazio želju da idem kući, da vidim babu i da rasprodam stoke što sam imao, jer baba nije mogla da radi”, kazao je on i dodao da je u prvoj sedmici aprila stigao u BiH.

Brnjić je rekao kako je upravo u tom periodu počeo rat u BiH, te da se više nije mogao vratiti u Njemačku iako je više puta pokušavao. Kada je Predsjedništvo BiH proglasilo ratnu opasnost, on se, zajedno s drugim mještanima Posavske Mahale, uključio u Teritorijalnu odbranu (TO).

“Stupanjem u TO BiH mi nismo imali uniforme. Ja sam imao vojničke čizme, šljem, farmerice i poslije mi je jedan susjed dao pancirnu košulju. Onda je došla grupa dobrovoljaca iz Hrvatske. Oni su imali odore sa oznakama. Od nas iz sela niko nikakvih oznaka nije imao”, dodao je on.

Brnjić je kazao kako se srpska strana 8. maja 1992. predala, te da je postignut dogovor da će predati oružje i otići.

“Tada se stvorila prilika da i ja napokon mogu ići. Ja nisam znao šta je bilo s tim ljudima”, izjavio je optuženi, dodavši kako je 10. maja 1992. stigao u Njemačku.

U Posavsku Mahalu vratio se tek 1998. godine. Tokom boravka u Njemačkoj, kako je rekao, bavio sa prikupljanjem pomoći, i tokom tih aktivnosti sretao je dosta ljudi koje je znao iz Odžaka.

Na pitanje Odbrane da kaže kako je izgledao 1992., optuženi je odgovorio da opisi koje su svjedoci tokom suđenja davali ne odgovaraju njegovom izgledu.

Brnjić je, zajedno s Martinom Barukčićem, Pavom i Ilijom Glavašem, optužen za višestruka silovanja žena srpske nacionalnosti počinjena u periodu od juna do augusta 1992. godine. Oni su, kako se navodi u optužnici, u to vrijeme bili pripadnici 102. brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Tužilaštvo BiH zatražilo je da optuženog ispita na narednom suđenju jer im Odbrana nije na vrijeme dostavila materijalne dokaze. Sudsko vijeće je uvažilo ovaj zahtjev, upozorivši kako se dokazi moraju dostavljati na vrijeme.

“Vijeće ima veliki problem sa zakazivanjem ročišta zbog zauzetosti sudnica. Nemojte dolaziti na pretres ako niste sve dokaze dali suprotnoj strani. Morate biti kooperativni da što prije završimo ovaj postupak”, rekla je Jasmina Kosović, predsjedavajuća Sudskog vijeća.

Ispitivanje optuženog nastavit će se 16. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona