Radislav Krstić u sudnici u oktobru 2000. godine. Foto: EPA PHOTO/REUTERS/POOL/Fred Ernst
Krstićeva Odbrana podnijela je u junu zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, a Sud je krajem oktobra donio odluku da zahtjev Odbrane, kao i Krstićevo pismo u kojem priznaje krivicu, bude javno objavljen.
U zahtjevu koji je uložio advokat Vladimir Petrović navodi se da je Krstić, ukoliko njegov zahtjev bude odobren, spreman prihvatiti sve uvjete za rano puštanje koje Sud postavi.
U pismu Krstić pohvaljuje usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici kojom je 11. juli određen kao dan sjećanja na žrtve genocida i navodi da podržava Rezoluciju.
“Prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995., da sam pomogao i podržao genocid tako što sam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid”, rekao je Krstić u pismu.
Krstić piše da je pomagao i podržao zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara, da je učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena, djece i starijih iz Srebrenice, kako navodi, znajući da su civili izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.
Navodi da je znao da Glavni štab VRS-a nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa i “da sam znao da će upotreba snaga pod mojom komandom značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika”.
“Želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj”, navodi Krstić objašnjavajući da će to uraditi ako dopuste porodice žrtava.
Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen u Poljsku da odsluži ostatak kazne.
Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam odbio, a među zadnjima je takav zahtjev upućen početkom godine.
