Četvrtak, 22 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ramiz Dreković. Foto: BIRN BiH

Mirsad Crnovršanin i Kadrija Kolić, branioci Drekovića, za Detektor su kazali da je Apelaciono vijeće potvrdilo prvostepenu presudu te u potpunosti odbacilo žalbu Tužilaštva BiH kao neosnovanu.

Državno tužilaštvo je ranije uložilo žalbu na prvostepenu presudu, u kojoj je ocijenilo da su izvedeni pogrešni zaključci, da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, te da je došlo do povreda postupka, zbog čega su zatražili ukidanje oslobađajuće presude i zakazivanje novog suđenja. Odbrana je tada zatražila da Apelaciono vijeće odbije žalbu Tužilaštva kao potpuno neosnovanu i potvrdi oslobađajuću presudu.

Ramiz Dreković je, prvostepenom presudom iz maja 2023. godine, oslobođen optužbi, uz zaključak Suda da nije izvan razumne sumnje dokazano da je naredio granatiranje civilnih ciljeva u Kalinoviku tokom maja i juna 1995. godine.

“Da bi se u konkretnom slučaju mogla utvrditi krivična odgovornost optuženog, mora se dokazati da je optuženi izdavao naredbe i da se po tim naredbama postupalo”, kazao je predsjedavajući Vijeća Staniša Gluhajić tokom izricanja presude.

On je dodao da je za prvu tačku optužnice nesporno utvrđeno da je Dreković 25. maja izdao naredbu isturenom komandnom mjestu u Bjelimićima da ostvari vatru sa pet projektila i da je došlo do ranjavanja 11-godišnjeg dječaka.

“Međutim, ocjena Vijeća je da Tužilaštvo nije dokazalo da je do ranjavanja došlo postupanjem po naredbi optuženog”, kazao je Gluhajić.

Kada je riječ o tačkama optužnice koje obuhvataju ubistvo 15-godišnje djevojčice i ranjavanje pet učenika 3. juna, kao i ranjavanje jednog civila 22. maja, Vijeće je utvrdilo da su jedinice Četvrtog korpusa djelovale u tim danima, ali je navedeno da u spis nisu uložene naredbe Drekovića za ove slučajeve, kao ni da su optuženom dostavljeni izvještaji o dejstvima.

Vijeće, kako se navodi u prvostepenoj presudi, nije moglo prihvatiti tezu Tužilaštva da je samo Dreković mogao dati naredbu za granatiranje. Gluhajić je tokom obrazlaganja prvostepene presude podsjetio na iskaze svjedoka da su i drugi imali nadležnost za preduzimanje mjera. Sudija je napomenuo da vještaci Tužilaštva, zbog protoka vremena i nastalih promjena, nisu mogli sa sigurnošću utvrditi kalibar projektila i vrstu oružja koja je korištena u slučajevima iz optužnice.

Drekovića je optužnica teretila da je, od 21. maja do 7. juna 1995. godine, artiljerijskim jedinicama Četvrtog korpusa u mjestu Bjelimići (općina Konjic) naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku. Artiljerijske jedinice su, prema optužnici, izvele tri napada, ispalivši projektile velike razorne moći.

U optužnici je navedeno i da je u napadu, izvršenom 3. juna, više projektila palo u blizini škole, prilikom čega je ubijena 15-godišnja učenica, a četvero učenika ranjeno. U druga dva napada je ranjen četverogodišnji dječak i još jedan civil.

Suđenje Drekoviću trajalo je od marta 2019. do marta 2023. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Prijedlog zakona o VSTV-u ostavlja otvoren prostor za zloupotrebe i manipulacije
Na javnoj raspravi o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), održanoj pred Ustavnopravnom komisijom Predstavničkog doma Državnog parlamenta, predstavnici pravosuđa, civilnog društva i međunarodne zajednice upozorili su da pojedine odredbe ne unapređuju nezavisnost pravosuđa, ostavljaju prostor za zloupotrebe i nisu u skladu s preporukama Venecijanske komisije.
Nalaz vještaka o pretrpljenom strahu tokom postupka za zločine u Tesliću
Na ročištu po tužbi za naknadu štete, vještak neuropsihijatrijske struke iznio je zaključke o duševnoj boli i pretrpljenom strahu Marinka Đukića tokom desetogodišnjeg postupka u kojem je oslobođen optužbi za ratne zločine na području Teslića.