MUP HNK-a u donesenim rješenjima nema razloge, odnosno zakonsku osnovu za status izuzeća informacije u smislu Zakona o slobodi pristupa informacijama, navodi se u presudi Kantonalnog suda u Mostaru donesenoj po tužbi Detektora.
Tužba je podnesena u maju 2023., nakon što je MUP odbio da po žalbi Detektora dostavi informacije koje se tiču disciplinskih postupaka protiv policijskih službenika u periodu od 2017. do 2023. godine. Traženi su početni izvještaji o žalbama protiv policijskih službenika i rješenja disciplinskih komisija.
Obrazloženja MUP-a po prvom zahtjevu i žalbi Detektora Sud smatra paušalnim, te navodi kako se njima prenosi sadržaj zakonskih odredbi i teoretska razmatranja pojedinih zakonskih pojmova, ali da se njima ne rješava konkretan slučaj.
“Očito je da tuženi organ [MUP HNK] prilikom donošenja osporenog rješenja nije pravilno primijenio relevantne zakonske odredbe, a kako rješenje sadrži takve nedostatke koji sprečavaju ocjenu njegove zakonitosti, isto je valjalo poništiti”, navodi se u presudi.
Ena Kljajić Grgić, rukovoditeljica Centra za pružanje pravne pomoći u Transparency Internationalu, navodi kako presuda pokazuje da je obrazloženje rješenja paušalno i da njime nije riješen konkretni slučaj.
“To znači da postupanje javnog organa po zahtjevu nije sprovedeno u skladu sa odredbama važećeg zakona”, navodi Kljajić Grgić i dodaje da je u toj situaciji očekivano da sud predmet vrati na ponovno odlučivanje.
U Mostaru godinama nisu vođeni disciplinski postupci zbog toga što nije imenovan komesar, navodi se u istraživanju Detektora, što je Sud u presudi cijenio navodeći kako je odgovoreno na jednu od tačaka zahtjeva.
“Ostaje nepoznato koje konkretne informacije sadrži početni izvještaj o žalbama protiv policijskih službenika”, navodi se u presudi.
Novinari Detektora su tokom 2023. godine tražili dostavljanje podataka o disciplinskim postupcima kako bi napravili istraživanje o disciplinskoj politici protiv policajaca. Najčešći odgovor bili su statistički podaci.
Većina policijskih agencija odbila je dostaviti podatke navodeći kako ne postoji javni interes, te se pozivajući na zaštitu ličnih podataka policijskih službenika protiv kojih se postupak vodio, ali i podnosilaca prijava.
Protiv ministarstava unutrašnjih poslova Unsko-sanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Zeničko-dobojskog, Kantona 10 i Tuzlanskog kantona pokrenuti su upravni sporovi, te su dosad donesena četiri rješenja, pri čemu su tri tužbe prihvaćene i zahtjevi vraćeni na ponovno odlučivanje, dok je u četvrtom slučaju tužba odbijena.
Kljajić Grgić navodi kako je period od tri godine od podnošenja tužbe do donošenja presude veoma dug, te da se postavlja pitanje potrebe za omogućavanjem pristupa informaciji koja je potraživana prije tri godine.
“Pitanje je i da li organi posjeduju konkretne informacije, posebno ako se uzmu u obzir propisi o čuvanju i arhiviranju spisa”, navodi ona.
Dodaje kako entitetski zakoni ne propisuju obavezu rješavanja predmeta po Zakonu o slobodi pristupa informacijama u definisanom roku.
“Postupak za pristup informacijama, ali i postupak takozvane revizije trebali bi da se sprovedu brzo, efikasno i sa što manje troškova za podnosioca zahtjeva”, zaključuje Kljajić Grgić.
