Analiza

Ulica generala Mehmeda Alagića: Nove tenzije, stari problemi

Mehmed Alagić u sudnici Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Foto: EPA PHOTO-AP Photo/Dusan Vranic/POOL

Ulica generala Mehmeda Alagića: Nove tenzije, stari problemi

6. Juna 2022.10:53
6. Juna 2022.10:53
Nazvati ulicu u Općini Novi Grad Generala Mehmeda Alagića, kako je nedavno odlučila Skupština Kantona Sarajevo, ne doprinosi izgradnji pomirenja među građanima i ne smiruje tenzije, smatraju sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

This post is also available in: English

Odluka Skupštine Kantona Sarajevo da nazove jednu od ulica u Sarajevu po Alagiću izazvala je oštre reakcije predstavnika žrtava i dijela javnosti, iako on nije osuđen, ali njegovo ime se dovodilo u vezu sa ratnim zločinima u okviru predmeta u kom su dvije osobe osuđene.  

Milica Pralica, građanska aktivistkinja u tranzicionoj pravdi, kaže da ovo nije nova praksa vlasti u BiH. 

“Ovo nam još jednom pokazuje da naša vlast nema namjeru graditi most pomirenja i očuvati mir koji je potpisan Dejtonskim mirovnim sporazumom jer za ovo ne postoji politička volja”, mišljenja je Pralica, nazivajući ovakve postupke “institucionalnim nasiljem nad građanima, žrtvama, preživjelima” koji su prema njenom vjerovanju spremni za pomirenje i mir. 

Dodaje da se imenovanjima po optuženima, osumnjičenima ili presuđenima za zločine žrtvama šalje poruka da je “nasilnik u pravu”.

Kako je BIRN BiH vidio iz dostupne dokumentacije, inicijativa za ovaj naziv potiče još od 2017. godine i uputili su je, kako se navodi na stranici Skupštine, građani Nove Otoke. 

Mehmed Alagić (u sredini) u sudnici Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Foto: EPA PHOTO-AP Photo/Dusan Vranic/POOL

Hamed Aljović, član Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti Skupštine Kantona Sarajevo, za BIRN BiH je potvrdio da je inicijativa došla od Općinskog vijeća Novi Grad, te da nije bio na sjednici Komisije kada je bilo glasanje.

“A i da sam bio, glasao bih za tu odluku. Na Skupštini sam glasao za”, rekao je Aljović, govoreći kako Alagić nije osuđen, već da je bio optužen, “te da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno”.

Prema prvobitnoj i izmijenjenoj optužnici Haškog tribunala od 2001. i 2002. godine, Mehmed Alagić je bio optužen za ubistvo, nasilje, okrutno postupanje, protivpravno zatvaranje civila, razaranje naselja, sela, pljačkanje i uništavanje imovine, javne i privatne. 

Kako se navodi na stranici Haškog tribunala, on je 8. marta 1993. imenovan za komandanta Operativne grupe Bosanska krajina 3. korpusa Armije BiH (ABiH), da je 1. novembra 1993. imenovan za komandanta 3. korpusa i 26. februara 1994. za komandanata 7. korpusa ABiH. 

Alagić je umro 7. marta 2003., a istog mjeseca je Međunarodni sud zaključio postupak protiv njega, dok je kasnije osudio Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu – koji su bili obuhvaćeni u istom predmetu – za zločine u Srednjoj Bosni na tri i po, odnosno dvije godine zatvora. 

I građani i političari moraju biti opredijeljeni za pomirenje

Mehmed Alagić (u sredini). Foto: EPA PHOTO EPA/FEHIM DEMIR/an-hh

Prema dokumentaciji koja je objavljena na internet stranici Skupštine Kantona Sarajevo, odlukom se novoformiranoj ulici u naselju Nova Otoka na području Općine Novi Grad Sarajevo daje naziv Ulica generala Mehmeda Alagića.

Kako se navodi, nadležni organ uprave Općine Novi Grad Sarajevo dužan je da u što kraćem roku izvrši davanje naziva novoformiranoj ulici, a Kantonalni zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo da je u roku od osam dana uvrsti u Registar ulica, trgova i mostova. 

U obrazloženju Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti Skupštine Kantona Sarajevo navodi se da su razmatrajući Zaključak Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo sa popratnom dokumentacijom usvojili njihov prijedlog, te ga uputili u skupštinsku proceduru koja ga je potvrdila. 

Iz ove dokumentacije je vidljivo da je Općinsko vijeće još u septembru 2017. prihvatilo prijedlog građana naselja Nova Otoka da ulica nosi Alagićevo ime. 

Prema Misiji OSCE-a u Bosni i Hercegovini da bi se postiglo istinsko pomirenje i dugoročni prosperitet za sve građane u BiH, njeni politički lideri moraju iskazati značajnu i trajnu opredijeljenost i posvećenost. Ova opredijeljenost je, kako navode za BIRN BiH, vrijednost koju zajednički moraju da dijele vlasti sa svih nivoa, jednako kao i građani i mediji.

“Lokalne vlasti bi trebalo da se uzdrže od svih radnji koje ne doprinose izgradnji povjerenja i pomirenja među građanima. Ovo uključuje praksu imenovanja ulica i institucija na način koji je neprikladan ili bi mogao biti uvredljiv. Promjena spornih naziva ulica i institucija na način koji je svima prihvatljiv bio bi dobrodošao korak ka smislenom pomirenju”, navodi se u odgovoru Misije, koja poziva sve strane da smire tenzije i prestanu s upotrebom zapaljive retorike – osiguravajući mir i stabilnost za dobrobit svih građana i građanki BiH. 

Zlatko Prkić iz Hrvatske udruge logoraša Vareš kaže da bi ulice trebale nositi nazive po bosanskohercegovačkim službenicima, rudarima i slično, a ne po jednom čovjeku koji se tri ili četiri godine pokazao i koji je prema tumačenju “jednih, drugih ili trećih – ratni zločinac”.

“Ja nisam za takve stvari i mislim da je to vrlo negativno od onih koji to predlažu, a još gore ako neko to prihvati”, dodao je Prkić. 

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Republike Srpske Milorad Kojić smatra da odluka da se ulica u Sarajevu naziva po Alagiću predstavlja još jedan veliki šamar svim srpskim, ali i hrvatskim žrtvama. Republički centar je ranije finansirao rad Komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu i Komisija za istraživanja stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji, o čemu je BIRN BiH ranije pisao. 

“Na ovaj način nastavlja se jedna loša i uvredljiva praksa sarajevskih vlasti. Gdje je sada međunarodna zajednica da reaguje? Zašto to sada ne urade i osude, a znali su, poređenja radi, zabraniti slobodu govora u Republici Srpskoj”, istakao je Kojić.

Glorificiranje ratnih zločina i zločinaca prepreka ka EU

Skupština Kantona Sarajevo. Foto: Skupština Kantona Sarajevo

BIRN BiH je u maju 2020. godine pisao da u BiH postoji više od deset primjera davanja naziva ulicama ili javnim prostorima i institucijama po optuženima za ratne zločine, što je izazvalo kritike Evropske unije (EU) zbog razvoja revizionističkih narativa. Historičari i stručnjaci iz polja tranzicijske pravde naveli su tada da ukoliko se ova praksa zakonski ne zabrani, u budućnosti će se vidjeti veliki broj ovakvih primjera, što će onemogućiti proces pomirenja.

U julu 2021. bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se, između ostalog, zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Dodjela priznanja, nagrada, spomenica, bilo kakvog podsjetnika ili bilo kakve privilegije osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, bit će kažnjena zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.

Identična kazna se, prema ovim izmjenama i dopunama, odnosi i na imenovanje javnih objekata kao što su ulice, trgovi, parkovi, mostovi, institucije, ustanove, općine ili gradovi, naselja i naseljena mjesta, te se odnosi na one koji na bilo koji način veličaju osobe osuđene pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Za davanje naziva ulicama, domovima ili parkovima nadležne su lokalne vlasti po kriterijima od čega je jedan da su te osobe dale značajan doprinos u historiji BiH. 

Iz Ureda za komunikacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini kažu da je BiH prešla dug put u ponovnom uspostavljanju povjerenja, unutar i između zajednica u zemlji. Međutim, kako navode, da bi se mir i pomirenje nastavili, priznavanje stradanja i uzajamno poštovanje među svima moraju biti dio puta naprijed.

“Ključno je da se svi akteri rade na stvaranju pozitivnog društvenog okruženja koje promovira toleranciju i razumijevanje. Istovremeno trebaju da se suzdrže od aktivnosti koje stvaraju podjele u društvu i u suprotnosti su sa najosnovnijim evropskim vrijednostima. To uključuje praksu davanja imena ulicama, zgradama i drugim lokacijama po osobama protiv kojih je podignuta optužnica za ratne zločine ili osobama osuđenim za ratne zločine”, navode iz Evropske unije.

Jedan od 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU je preduzimanje konkretnih koraka na promociji okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata. Očekujemo od svih političkih aktera u Bosni i Hercegovini da doprinose ovom cilju, a u skladu sa svojim opredjeljenjem za perspektivu pristupanja EU.

U Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za 2020. godinu se navodi da se još uvijek glorificiraju ratni zločinci.

Emina Dizdarević


This post is also available in: English