Krajnji rok za podnošenje prijava za ovjeru političkih stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na Općim izborima 2026. godina, koji će biti održani u nedjelju 4. oktobra ove godine, ističe danas u 16 sati.
Iz SNSD-a su za Detektor potvrdili da su prijavu dostavili, ali nisu odgovorili ko je potpisao u ime stranke. Uobičajena procedura je da prijavu potpisuje predsjednik stranke, ali s obzirom na pravosnažnu presudu protiv Dodika i zahtjev za provođenje pravnih posljedica te presude, koja podrazumijeva njegovo brisanje iz registra kao predsjednika SNSD-a, ostaje nejasno da li je upravo on potpisnik ili je ovlaštenje preneseno na drugu osobu.
Krajem septembra 2025. godine Dodik je potpisao punomoć kojom je ovlastio svog sina Igora Dodika da u njegovo ime potpisuje akte i dokumente za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Ovo je uslijedilo nekoliko dana prije nego je CIK BiH ovjerio SNSD za učešće na prijevremenim izborima, a prema pisanju Istrage, Dodik je tada očekivao mogućnost da CIK BiH, zbog presude Suda BiH, odbije ovjeriti SNSD, zbog čega je unaprijed prenio ovlasti za potpisivanje izborne dokumentacije.
Odgovornost za izvršenje pravnih posljedica pravosnažne presude Miloradu Dodiku mjesecima se prebacuje između pravosudnih institucija.
Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća su za Detektor naveli da su se 9. marta obratili Sudu BiH i Osnovnom sudu u Banjoj Luci sa zahtjevom za dostavljanje informacija o poduzetim aktivnostima u vezi s izvršenjem presude protiv Dodika, na koji su oba suda odogovorili.
“Informacije zaprimljene od navedenih sudova proslijeđene su Uredu disciplinskog tužioca na razmatranje i eventualno dalje postupanje”, kažu iz VSTV-a BiH.
Na pitanje postoji li institucionalna ili zakonska praznina koja otežava provođenje pravnih posljedica pravosnažnih sudskih presuda u ovakvim slučajevima, iz VSTV-a su odgovorili da, kao pravosudno regulatorno tijelo, nemaju ovlaštenja komentarisati sudske odluke.
Iz UDT-a je za Detektor potvrđeno da su nakon zaprimljene informacije iz VSTV-a formirali predmet, ali Ured još nije donio odluku.
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić za Detektor kaže da je Osnovni sud u Banjoj Luci, kod kojeg se i vodi registar, jedini nadležan za provođenje odluke. Govoreći o mogućem razrješenju situacije, Jokić ističe da se plaši kako se nerad institucija teško može riješiti institucionalnim putem.
“Očigledno je pitanje kako prisiliti sud da izvrši odluku drugog suda. Da li će se to postići disciplinskim ili krivičnim postupcima, to je stvar odlučnosti da se odluka provede. Čini se da te odlučnosti nema i da ova situacija odgovara svim akterima”, smatra Jokić.
Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine eksplicitno je navedeno da se “pravne posljedice osude mogu propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane”.
Iz Delegacije EU u BiH za Detektor ističu da je presuda Suda BiH u predmetu protiv Dodika konačna i obavezujuća i mora se poštovati.
“Evropska unija ne komentariše pojedinačne sudske postupke. Očekujemo da će se sve sudske odluke rješavati u skladu sa zakonom i putem nadležnih institucija”, naveli su.
Dodik je početkom augusta 2025. godine pravosnažnom presudom proglašen krivim da je svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Osuđen je na godinu dana zatvora i izrečene su mu mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti u trajanju od šest godina.
Sutkinja Sena Uzunović je u svom pismu CIK-u BiH dostavljenom 20. oktobra 2025. godine, između ostalog, istakla da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude u predmetu protiv Milorada Dodika, odnosi na “prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog”.
Ona je u dopisu dodala kako političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica.
