Vijest

Ukaz o nekažnjavanju negiranja genocida u Republici Srpskoj otvorio specifično pravno pitanje

13. Oktobra 2021.18:40
Nakon što je u Republici Srpskoj stupio na snagu ukaz predsjednice ovog entiteta Željke Cvijanović o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida, stručnjaci smatraju da je time otvoreno specifično pravno pitanje ali vjeruju da ukaz neće uticati na rad Državnog tužilaštva na predmetima negiranja genocida i drugih ratnih zločina.

This post is also available in: English (English)


Mezarje u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

U Službenom glasniku Republike Srpske objavljen je ukaz Željke Cvijanović koji stupa na snagu danas o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH. U ovom zakonu se, između ostalog, navodi da se odluka visokog predstavnika Valentina Inzka neće primjenjivati na teritoriji RS-a, te da nadležni organi ovog entiteta neće sarađivati sa organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika.

U dopunama Krivičnog zakona na državnom nivou koje je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, se navodi, između ostalog, da će kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina biti kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida (…) i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.

Govoreći o ukazu Miodrag Stojanović, advokat iz Bijeljine, smatra da se radi o interesantnoj pravnoj situaciji.

Ukaz Željke Cvijanović, prema stavu Stojanovića, neće ništa promijeniti u pogledu postupanja Tužilaštva BiH koje će i dalje nastaviti raditi na ovim predmetima, procesuirat će predmete za koje smatraju da su pribavili dovoljno dokaza za optuženje, a sudovi će suditi.

On navodi da takvo ponašanje Tužilaštva BiH otvara drugo pitanje, a to je kako će se ponašati vlast RS-a.

“Ako vlast Republike Srpske kaže da za njih taj zakon ne postoji i sutra dobiju nalog od Tužilaštva BiH ili Suda BiH da privedu nekog od osumnjičenih ili da obezbijede prisustvo osumnjičenih ili neke dokaze koji su potrebni u tom sudskom postupku, Republika Srpska će, pretpostavljam, cijeneći činjenicu da je ukazom ukinut taj zakon reći: ‘Mi po tome nećemo postupiti’ i dovodimo sebe u oblast politike i političkih odluka”, kaže Stojanović uz napomenu da ne zna šta će se dalje desiti, ali da “ovo ide u opasne vode”.

Sarajevska advokatica Nina Kisić smatra da ukaz predsjednice Republike Srpske ne može biti od uticaja na primjenu odredbi Krivičnog zakona BiH, pojasnivši da je ovaj zakon propisao određena krivična djela i sankcije i za njihovo procesuiranje su nadležni Državno tužilaštvo i Sud.

Ukazom Cvijanović na snagu je stupio i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno izmjene ovog zakona, kojeg je ranije usvojila Narodna skupština Republike Srpske i kojim je kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.

“Kada je riječ o ustavnosti samog ukaza, smatram da je realno irelevantno u ovom trenutku dovoditi u pitanje ustavnost akta i to do trenutka eventualne osude neke osobe shodno odredbama ukaza”, kaže Kisić za BIRN BiH, te dodaje da nije jasna ni primjenjivost samih odredbi ovog ukaza.

Lejla Gačanica, pravna stručnjakinja, pojašnjava da se odluka visokog predstavnika odnosila na izmjene i dopune postojećeg državnog krivičnog zakona i njenom objavom i stupanjem na snagu ove odredbe jesu i moraju biti na snazi na teritoriji cijele države, odnosno u oba entiteta i u Brčko distriktu.

“Kada posmatramo šta to znači u kontekstu ukaza ili bilo kojeg drugog akta, kojeg entitetske vlasti ili bilo koja institucija na entitetskom nivou može donijeti, rekla bih da ne postoji mogućnost da se sa tog nivoa odnosno sa entitetskog nivoa derogira državni zakon, bilo koja njegova odredba uključujući i odluku visokog predstavnika”, kaže Gačanica za BIRN BiH.

Bivši sudija Vehid Šehić se slaže da se ovaj zakon primjenjuje na čitavoj teritoriji BiH jer su to ovlaštenja visokog predstavnika.

“Postoji mogućnost u BiH nepriznavanja odluka, to je nešto nažalost uobičajeno u ovoj našoj državi. Sada je na potezu visoki predstavnik i on može jedini da reaguje”, kaže Šehić te dodaje da ne bi ništa prejudicirao dok se ne oglasi visoki predstavnik.

Iz Državnog tužilaštva BiH do trenutka pisanja ovog teksta nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

BIRN BiH je ranije pisao da su primjeri negiranja genocida u Srebrenici smanjeni nakon što je Valentin Inzko naložio dopune zakona kojima se kriminalizira osporavanje ili glorificiranje genocida i ratnih zločina, što je pokazala analiza objava koje je na Twitteru i u medijima pratio BIRN BiH.

Također BIRN BiH je pisao i da nakon dopuna ovog zakona Tužilaštvo uprkos brojnim prijavama još nije podiglo niti jednu optužnicu.

Lamija Grebo


This post is also available in: English (English)