Subota, 29 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Vinko Martinović Foto: EPA PHOTO/UPI POOL/ROBERT GODDYN

Na ekstradicijskom ročištu sudija Goran Radević je rekao kako je Hrvatska za Martinovića, koji je jučer uhapšen po međunarodnoj potjernici, zatražila da bude lišen slobode i da mu se izrekne privremena mjera pritvora radi potreba izručenja.

Martinovićeva advokatica Nina Kisić se usprotivila kako određivanju privremenog pritvora, tako i izručenju. Ona je naglasila kako je nesporno utvrđeno da je Martinović državljanin BiH.

Kao ključnu stvar za odluku, Kisić je istakla da je datum izvršenja djela mart 1996. godine, a da je Ugovor o izručenju između BiH i Hrvatske sklopljen 2012. i stupio na snagu 2014. godine.

Ugovor se ne može retroaktivno primijeniti, naglasila je Kisić, dodavši da se prema tom ugovoru navodi kako se pritvor neće odrediti ukoliko izručenje nije dopustivo.

“U ovom slučaju izručenje nije dopustivo. Predlažem da Sud odbije privremeni pritvor u odnosu na mog branjenika”, zaključila je Kisić.

Sudija Radević je rekao da se još jučer upoznao sa ovim predmetom, te je donio rješenje kojim se odbija zahtjev Hrvatske za privremeni pritvor s obzirom da se Ugovor o izručenju ne primjenjuje retroaktivno.

Umjesto toga, Sud je Martinoviću odredio mjeru zabrane putovanja uz oduzimanje putnih isprava i zabranu prelaska granice sa ličnom kartom.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su jučer uhapsili u Mostaru Vinka Martinovića Štelu zbog ubistva jedne osobe 1996. godine, potvrđeno je jutros za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

“Martinović je lišen slobode na osnovu potjernice Interpola Republike Hrvatske vezano za krivično djelo ubistvo Jasmine Đukić koje se dogodilo 1996. godine”, rekla je portparolka SIPA-e Jelena Miovčić.

Za ovo ubistvo Martinoviću se sudilo u Hrvatskoj, no on je nekoliko sati prije izricanja presude pobjegao u Bosnu i Hercegovinu. Županijski sud u Zagrebu ga je osudio 2016. godine na sedam godina zatvora, dok je prošle godine Vrhovni sud Hrvatske ovu kaznu povećao na deset godina.

Martinovića, bivšeg komandanta “Kažnjeničke bojne” policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Haški tribunal je osudio na 18 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima počinjenih tokom 1993. u Mostaru.

On je osuđen zbog namjernog ubijanja, progona na političkim, rasnim i vjerskim osnovama, nehumanih djela, ubistava i drugih zločina.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je podigao optužnicu protiv Martinovića u decembru 1998. godine. U augustu naredne godine uhapsila ga je hrvatska policija, te je potom prebačen u MKSJ.

Krajem marta 2003. osuđen je na 18 godina, dok je njegovom nadređenom Mladenu Naletiliću izrečena kazna od 20 godina zatvora.

Nakon što je Apelaciono vijeće MKSJ-a potvrdilo obje kazne tokom 2008. godine, Martinović je prebačen u zatvor u Italiji. Oslobođen je nakon 12 godina provedenih u zatvoru, prema pravilu MKSJ-a koja kažu da osuđenik može biti pušten na slobodu nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne.

O Martinovićevom izručenju konačnu odluku će donijeti ministar pravde BiH.

Najčitanije
Saznajte više
Sve manje potencijalnih svjedoka i informacija bitnih za pronalazak nestalih
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) uputio je apel svima koji posjeduju bilo kakve informacije o nestalim osobama i lokacijama na kojima bi se mogli nalaziti posmrtni ostaci, da ih dostave nadležnim institucijama.
Sjećanje na masakr na Markalama: Dio sistemske i isplanirane kampanje terora
Minutom šutnje, čitanjem imena ubijenih i polaganjem cvijeća obilježena je 31. godišnjica zločina na Markalama kada su u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske poginula 43 građanina Sarajeva, a više od 80 ih je teže ili lakše ranjeno.