CIK BiH, OHCHR i Detektor pokrenuli su, i prije izborne kampanje, pozive na društvenim mrežama protiv govora mržnje kojima su se odazvale brojne javne ličnosti iz BiH, nevladine organizacije i građani. U videima na društvenim mrežama učesnici su, između ostalog, pojasnili i kako je korištenje fotografija, simbola, videa ili objava koji mogu podsticati mržnju ili nasilje kažnjivo, te kako riječi treba koristiti oprezno.
Agnes Picod, šefica Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, smatra da demokratski izbori mogu biti u potpunosti inkluzivni samo onda kada sve osobe mogu učestvovati slobodno, bez zastrašivanja, diskriminacije i govora mržnje.
“Poštovanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava mora ostati u središtu javne rasprave, posebno tokom izbornog perioda, kada javni diskurs ima direktan uticaj na demokratsko učešće građana”, rekla je Picod.
Kako se izborna kampanja približava kraju, OHCHR poziva sve političke aktere, medije, institucije i građane da se pridržavaju najviših standarda javnog djelovanja i doprinesu izbornom okruženju koje karakterišu pravičnost, međusobno poštovanje i jednaka prava za sve.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je tokom izborne kampanje zaprimila ukupno 28 predmeta koji se odnose na govor mržnje i u radu je trenutno 13 slučajeva.
“Od tog broja, u jednom predmetu izrečena je novčana kazna, dok je u devet predmeta sačinjena službena zabilješka da se postupak neće voditi. U jednom predmetu donesen je zaključak kojim se smatra da prijava nije ni podnesena, dok su u četiri predmeta podnosiocima dostavljeni odgovori i obavijesti”, kaže predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba te dodaje da je na jednu odluku CIK-a bila uložena žalba, koju je Sud BiH odbio.
Govor mržnje može uključivati sadržaj koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.
CIK BiH ima ovlaštenja sankcionisati kršenja Izbornog zakona BiH, novčano od 3.000 do 30.000 KM, ali i uklanjanjem kandidata s liste i poništenjem ovjere političkog subjekta, o čemu je Detektor ranije izvještavao.
Katarina Zrinjski, programska menadžerica BIRN-a BiH, pojašnjava kako je BIRN BiH osim kampanje s CIK-om i OHCHR-om mapirao i govor mržnje tokom septembra.
“Za razliku od prijašnjih godina, broj unosa je nešto manji, tako da se nadamo da je kampanja, u kojoj smo zajedno sa javnim ličnostima pozivali na borbu protiv govora mržnje tokom kampanje i izbora, doprinijela tome”, rekla je Zrinjski.
Izborna šutnja nastupa u subotu, a izbori u BiH su u nedjelju, 4. oktobra.
