Analiza

Trgovina mjestima u biračkim odborima – mehanizam za krađu glasova

Ilustracija. Izvor: BIRN BiH

Trgovina mjestima u biračkim odborima – mehanizam za krađu glasova

4. Septembra 2020.10:54
4. Septembra 2020.10:54
Nezakonitosti koje se dešavaju tokom izbora u BiH u velikoj su mjeri posljedica ili su omogućene razmjenom i trgovinom mjestima u biračkim odborima kojom se koriste političke stranke, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

This post is also available in: English (English)

Tokom izbora održanih u BiH 2016. godine, na spisku članova biračkog odbora u mjestu Jasenica kao zamjenik predsjednika bilo je navedeno ime Milomir Milošević, ali je to bilo ispred druge stranke, tuzlanske Partije demokratske akcije (PDA).

On nije želio govoriti za BIRN BiH, ali njegov stranački kolega Lazar Prodanović, koji je potpredsjednik Gradskog odbora u Zvorniku, kaže da je Milošević dugogodišnji aktivista stranke i da ne zna kako se njegovo ime našlo na spisku članova biračkog odbora ispred druge stranke.

Prodanović navodi da pretpostavlja da se radilo o razmjeni između SNSD-a i PDA za mjesta u biračkim odborima, u odnosu na lokacije na kojima stranke očekuju da će imati glasova.

“Moguća je sljedeća varijanta, da recimo PDA ustupi mjesto članovima biračkih odbora u Jasenici, tom mjesnom odboru koje je jednonacionalno, a da je SNSD ustupio mjesto članu biračkog odbora u gradu gdje je apsolutno biračko tijelo bošnjačko”, kaže Prodanović.

Iz PDA su za BIRN BiH u telefonskom razgovoru rekli da oni ne učestvuju u razmjeni mjesta u biračkim odborima i da za nešto takvo nisu imali interesa u Zvorniku.

“Ne znam ja da li je [Milošević] član SNSD-a, znam da je Srbin”, kazao je Senad Alić, predsjednik Kantonalnog odbora PDA TK-a.

Na nizu biračkih mjesta u Zvorniku neki od kandidata imali su 100 posto takozvanih preferencijalnih glasova. Stručnjaci takav rezultat u stvarnosti smatraju nemogućim. Zvornik je grad u kojem je na Općim izborima 2018. godine na 64 od 80 i nešto biračkih mjesta bilo slučajeva da su kandidati pojedinih političkih subjekata SNSD-a i SDS-a dobili 100 posto preferencija, kaže Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom” koja nadgleda regularnost izbornog procesa.

“To je nemoguće da se desi u praksi, da natjerate svakog birača koji izađe i glasa za tu stranku da tačno označi određene kandidate na listi tog političkog subjekta i to ne redoslijedom nego preskačući u tom redoslijedu”, objašnjava Jovanović.

Zašto stranke trguju mjestima u biračkim odborima?

Razmjenom mjestima u biračkim odborima, političke stranke uspijevaju stvoriti jednostranačko biračko mjesto na kojem imaju potpunu kontrolu, objašnjava Jovanović.

On ovakvu praksu smatra jednim od ključnih problema izbornog procesa u BiH koja dovodi do promjene izborne volje građana.

“Ukoliko se to desi, mogu da rade šta god žele, uključujući i to da mogu da izmisle u potpunosti rezultate izbora sa tog biračkog mjesta i to je ono čega se zapravo mi, u skladu s iskustvom posmatranja izbora koje dosada imamo, najviše plašimo”, kaže Jovanović.

Birački odbori su najniži nivo izborne administracije koja još sačinjava općinske ili gradske izborne komisije i Centralnu izbornu komisiju. Odbori su ad hoc tijela koja se formiraju prije svakih izbora, a koji rukovode svim procesima na biračkim mjestima tokom izbornog dana. Oni broje od tri do pet čanova iz različitih političkih stranaka u zavisnosti od broja birača na tom mjestu.


Dario Jovanović iz koalicije “Pod lupom”. Izvor: BIRN BiH

Uz promatrače Koalicije “Pod lupom”, izbore u BiH prate i strani stručnjaci pri Misiji OSCE-a u BiH. OSCE-ov ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) tokom prošlih izbora zabilježio je “kredibilne navode” o nastojanjima političkih stranaka da kontrolišu biračke odbore kroz razmjenu članova.

“Birački odbori su ključni aspekt cjelokupnog procesa. Očigledno je da postoje i drugi problemi u izbornom ciklusu, ali kada govorimo o samom provođenju izbora, birački odbori se smatraju najslabijom karikom”, kaže Joeri Maas iz Misije OSCE-a u BiH.

Stranke vrše trgovinu mjestima i kontrolu sastava biračkih odbora na tri načina, pojašnjava Jovanović – prvi je direktna kupovina mjesta u biračkim odborima, druga je razmjena mjesta, a treća je kroz imenovanje takozvanih fiktivnih kandidata ili političkih stranaka na izborima.

Kontrola biračkog odbora, prema riječima stručnjaka, omogućava određenoj stranci između ostalog i da kontroliše procenat nevažećih listića.

Na prošlim izborima, otkriva Maas, na nekim biračkim mjestima procenat nevažećih listića je bio do 15 posto pri čemu bi, po njemu, norma možda trebala biti tek oko jedan posto.

Razmjena nedefinisana zakonom


Suad Arnautović. Izvor: BIRN BiH

Uprkos ozbiljnim problemima koje može stvoriti u izbornom procesu, trgovina biračkim odborima nije izričito zabranjena zakonom. Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović za BIRN BiH je rekao kako su oni upoznati da postoji razmjena mjesta u biračkim odborima, ali da je to “na principu koaliranja”.

“Dakle, ona nije zakonit proces, ali ne postoje mehanizmi kojim biste vi mogli kazati da je nezakonito. Nije zakonom dozvoljeno, ali nije ni nezakonito”, kazao je Arnautović.

Iako zakon izričito ne zabranjuje razmjenu mjestima u biračkim odborima, neregularnosti koje proističu iz razmjena su zabranjene. Uz jednu optužnicu za izbornu prevaru u Zvorniku, Tužilaštvo BiH nedavno je podiglo i tri optužnice protiv članova i predsjednice biračkih odbora u Brčkom.

Oni su optuženi da su na izborni dan glasali u ime drugih osoba na tri različita biračka mjesta. Jedan od optuženih, Jovan Košutić, na Sudu Bosne i Hercegovine se izjasnio da nije kriv za ono što mu se stavlja na teret. On je odbio govoriti za BIRN BiH.

Stručnjaci objašnjavaju da su nepravilnosti na biračkom mjestu na izborni dan moguće upravo jer u biračkom odboru nema članova koji bi spriječili ili prijavili te nepravilnosti.

Ratko Stjepanović, član glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) u Brčkom, kaže kako je stranka pratila izborni proces kroz prikupljanje informacija o izlaznosti.

“Prvi indikator nam je bio da je izlaznost na tim mjestima veća od prosjeka. Prosječna izlaznost 2018. godine je bila oko 55 posto u Brčko Distriktu, na ova tri biračka mjesta ona je bila 89,92 i 94 posto. Nama je bilo potpuno jasno odmah nakon dobijanja podataka o izlaznosti da smo pokradeni na ta tri biračka mjesta”, kazao je Stjepanović.


Ratko Stjepanović. Izvor: BIRN BiH

Iz SDS-a upućuju kritike na rad istražnih organa i pravosudnih institucija, jer je od njihove prijave do podizanja optužnice prošlo dvije godine. Oni smatraju da bi izborni rezultat mogao odražavati volju građana birača, tek ako pravosudne institucije počnu strožije kažnjavati izborne nepravilnosti.

“Do dana današnjeg će biti dvije godine ni policija ni tužilaštvo u Distriktu nisu preuzeli ništa. Onda smo uputili Državnoj agenciji za istrage i zaštitu SIPA-i, ona je reagovala na način da je pokrenula istragu. Od tada, 15 mjeseci tužilaštvo nije ništa radilo po tom osnovu i onda su praktično i oni uradili minimum onog što su mogli”, kaže Stjepanović.

Kažnjavanje, istrage i sankcionisanje izbornih nepravilnosti su preduslov da bi se bilo šta drugo promijenilo, smatra projekt koordinator Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović.

“Prvo pitanje je zašto bi iko prestao sa takvom praksom pogotovo ako ima koristi od takve prakse, a korist se ogleda u tome da ako postanete dio vlasti, imate priliku da raspolažete sa preko 15 milijardi KM godišnje, koliko iznosi zbir svih budžeta ili budžeta institucija, agencija, vanbudžetskih fondova i sl. u BiH, ali donosite javne politike i zakone koji mogu ići nekome u korist”, dodaje on.

Izmjene izbornih rezultata u Tuzli


Jasmin Habul. Izvor: BIRN BiH

Tromost pravosudnog odgovora na navode o izbornoj krađi vidljiva je na primjeru Jasmina Habula, koji je ubijeđen da su njegov izborni rezultat izmijenile stranačke kolege u biračkom odboru na izborima 2016. godine.

Habul je već ranije imao iskustvo učestvovanja u biračkim odborima ispred drugih stranaka. To iskustvo mu je, kaže, pomoglo da primijeti kako veliki broj stranaka koje nemaju vlast nominuju svoje predstavnike u biračke odbore u Tuzli. Zbog manjka kontrole izborne komisije, kako navodi Habul, dolazi do primjera biračkih odbora u kojima većina članova u stvarnosti dolaze iz jedne političke partije.

“U tom slučaju šta se dešava, tad se svi glasovi koji su pripali tom političkom subjektu daju onim kandidatima za koje se to želi. To se desio slučaj sa mnom na tom izbornom mjestu gdje sam ja to poslije analizirao, gdje su čak predsjednici biračkih odbora bili članovi čak i moje mjesne organizacije, a bili su ispred druge političke partije”, kazao je Habul.

On je ubijeđen da je pronašao dokaze da su mijenjani glasovi koje je on dobio, ali ni CIK ni Tužilaštvo Tuzlanskog kantona nisu dali zvaničnu potvrdu njegovih navoda. Iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o Habulovoj prijavi koja je podnesena prije četiri godine.

“Gajio sam nadu da će doći do nekog razreza i da će se uvesti nešto novo, da će se neki ljudi zamijeniti, međutim ništa se nije dogodilo nažalost, isti su akteri, isti ljudi, sve je isto, opet će biti način biranja isti, opet će se vjerovatno trgovina biračkim odborima vršiti”, kazao je Habul.

Problem trgovine mjestima u biračkim odborima moguće je riješiti, prema riječima posmatrača izbora, ukoliko bi se uveli profesionalni birački odbori.

“Ili bar da predsjednik i zamjenik predsjednika biračkih odbora budu profesionalci koji će raditi taj posao, ljudi s određenim kvalifikacijama koje su potrebne, koji se mogu birati putem javnih konkursa ili na drugi način imenovati za predsjednike biračkih odbora”, kaže Jovanović iz Koalicije “Pod lupom”.

S obzirom da političke stranke koje zloupotrebljavaju nedostatak rješenja neće to uraditi, Jovanović dodaje da građani mogu na nadolazećim lokalnim izborima doprinijeti smanjenju izbornih nepravilnosti. Umjesto da ih obeshrabri da izađu na izbore, glasači bi se trebali u proces uključiti više, dodaje on.

“Jedini siguran način čak i ako ste glasački apstinent, odnosno nemate svoje preferencije, puno je bolje izaći na izborni dan i napraviti glasački listić nevažećim, nego pružiti mogućnost da vaš neiskorišteni glasački listić bude zloupotrijebljen na način da neko ostvari pravo glasa umjesto vas”, kazao je Jovanović.


Joeri Maas. Izvor: BIRN BiH

Joeri Maas smatra da što više ljudi izađe na glasanje, to će izbori biti reprezentativniji, te da će postojati manje prostora za prevare s ciljem uticanja na rezultat izbora.

“Ako se ljudi brinu da postoje izborne prevare, trebali bi izaći na glasanje, a ne obratno”, zaključuje Maas.

Pariranje biračkim mjestima u Stocu

Višegodišnja frustracija neriješenim problemom u biračkim odborima u Stocu je 2016. godine dovela do prekidanja izbora kada je nekoliko predstavnika Inicijative za Stolac nasrnulo na Ivana Perića i Marija Raguža.

Salmir Kaplan i Damir Mahmutćehajić su bili nezadovoljni izmjenama u biračkim odborima, a CIK je kasnije poništio izbore u Stocu. Kaplan je nepravosnažno osuđen na dvije, a Mahmutćehajić na godinu i četiri mjeseca zatvora zbog nasrtaja. Njih dvojica u razgovorima za BIRN BiH danas ne kriju da su se koristili razmjenom mjestima u biračkim odborima.


Stolac. Izvor: BIRN BiH

“Ja sam uvjerio Salmira tada, da jedini način na koji možemo spriječiti HDZ je da im pariramo s istom taktikom, a ne sa ciljem da krademo glasove nego da njih spriječimo u krađi i na taj način smo mi 2016. godine prijavili formalno neke nezavisne kandidate, naše mlade aktiviste, za koje se znalo da niko neće glasati za njih i mi smo tražili od ljudi da ne glasaju za njih, objasnili smo da su oni tu zbog biračkih odbora”, kazao je Demir Mahmutćehajić, predsjednik Općinskog odbora SDP-a Stolac.

Salmir Kaplan, predsjednik Općinskog odbora SDA Stolac, smatra da su postupili ispravno, jer da su ostali na samo dva kandidata, “ne bi trebali izlaziti na izbore nikako”.

“Ja nisam rekao da mi radimo razmjenu, da mi radimo što radi HDZ, ja sam rekao da mi radimo stvari koje su… Vidite, ne mogu ja ići na biračko mjesto gdje svih pet HDZ-ovaca sjedi tamo, oni glas za Inicijativu za Stolac stave na hrpu za HDZ i to ne dokaza niko”, kazao je Kaplan.

Mario Raguž nije želio govoriti na ovu temu za BIRN BiH, dok Ivan Perić nije odgovorio na upit. HDZ također nije odgovorio na zahtjev za razgovor.

Član Općinske izborne komisije u Stocu Asim Pitić objašnjava da je teško otkriti trgovinu u biračkim odborima u ovom gradu, ali da nezvanično postoje pokazatelji za fiktivno prijavljivanje zbog razmjene biračkih odbora.

“Naravno, moguć je problem, ali ne vidim kako ga riješiti, osim da se balans uspostavi na takav način, da svi na kraju krajeva koriste, kao što postoje indicije da postoje slični modeli”, kazao je Pitić.

Azra Husarić


This post is also available in: English (English)