Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je od decembra 2025. do danas Državnom sudu na potvrđivanje uputilo 11 optužnica za ratne zločine. Četiri optužnice su vraćene na doradu, a prema službenoj stranici Državnog tužilaštva gdje se objavljuju sve vijesti o optuženjima, sve su podignute u decembru prošle godine, čime je nastavljena dugogodišnja praksa Tužilaštva.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, mišljenja je da podizanje optužnica zadnjeg dana decembra pokazuje koliko je sve na brzinu urađeno i kako je to bio pokušaj da se dostigne norma, a ne da se postigne rezultat.
“Svi se bave statistikom, pa ni Tužilaštvo BiH nije izuzetak”, navodi Tahirović.
Da podizanje optužnica krajem godine može ostaviti utisak da je fokus pravosudnih institucija, dominantno tužilaštava, ispunjenje statističkih pokazatelja, a ne kvalitet optužnica, smatra i advokatica Sabina Mehić. Taj utisak, prema njenim riječima, nije bezrazložan i suštinski je osnovan.
“Nije neobično da se krajem godine podižu optužnice, toga je uvijek bilo. Međutim, ono što mogu primijetiti u svojoj praksi jeste da gotovo više i nema optužnica tokom godine. Sada se svodi na podizanje optužnica krajem godine, što samo po sebi više ukazuje na to da je fokus kvantitet”, smatra Mehić.
Detektor je ranije pisao da je Državni sud 2025. potvrdio samo jednu optužnicu koja je i podignuta tokom te godine.
Mehić dodaje da je i primjetno da se optužnice podižu u manje složenim predmetima, dok je sve manje obimnih i složenih predmeta.
I Tahirović problematizuje činjenicu da optužnice i presude ne govore baš mnogo o tome da je Tužilaštvo BiH radilo na složenim predmetima.
“U suštini, imate puno predmeta, puno godina presuđenih, ali sve su to lica koja, za zločine koje su počinili, mogu da odgovaraju na nižim tužilaštvima u BiH”, smatra Tahirović.
Na ovu činjenicu su, kaže Tahirović, udruženja ukazivala godinama, ali tužilaštva i dalje imaju istu praksu.
“Bojim se da će to biti i u narednom periodu, da nemamo optužnica za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, ratne zločine. (…) Nemamo ili su vrlo rijetke optužnice za genocid u Srebrenici, a da ne govorimo o drugim krajevima. Oni nisu ispunili svoj zadatak, svoju misiju zbog koje je u Tužilaštvu BiH i formiran Odjel za ratne zločine”, kaže Tahirović.
Prioritet rad na manje složenim predmetima
Advokatica Sabina Mehić. Foto: Detektor
Iz Suda BiH nisu precizirali razloge zbog kojih su optužnice vraćene na doradu niti su naveli o kojim se predmetima radi. Potvrdili su, međutim, da su Tužilaštvu vraćene optužnice naknadno ponovo dostavljene Sudu i u međuvremenu potvrđene. Među njima je i predmet protiv Enesa Gurde i Nihada Čamdžić-Brčaninovića zvanog Mrakan.
Ova optužnica je podignuta 31. decembra 2025. godine. Iz Suda BiH su za Detektor potvrdili da je vođenje krivičnog postupka u ovom predmetu preneseno na Kantonalni sud u Tuzli. Iz Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona ranije su za Detektor kazali da je ovaj predmet dostavljen u fazi podignute optužnice Tužilaštva BiH, koju je potvrdio Kantonalni sud u Tuzli.
Gurda i Čamdžić-Brčaninović optuženi su za nečovječno postupanje prema civilima srpske nacionalnosti koji su tokom 1992. godine bili zatvoreni u objektima na području Živinica i njihove okoline. Oni su se 9. aprila izjasnili da nisu krivi za krivična djela koja im se optužnicom stavljaju na teret, potvrđeno je za Detektor u Kantonalnom sudu u Tuzli. Sudija za prethodno saslušanje proslijedio je ovaj predmet Vijeću radi zakazivanja početka suđenja.
Ranije je za Detektor glavni federalni tužilac Munib Halilović kazao da su negativne posljedice prakse Tužilaštva BiH da podiže optužnice u predmetima koji bi trebali biti prebačeni na entitetski nivo smanjene “pozitivnim pomakom Suda BiH da nepotvrđene optužnice spušta na entitetske sudove”.
Prema Revidiranoj državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, čiji rok se u više navrata produžavao, neki od ciljeva su procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina pred Sudom BiH i Tužilaštvom BiH, a ostalih predmeta pred pravosudnim tijelima entiteta i Brčko distrikta. Među ciljevima je i osiguranje efikasnog upravljanja ovim predmetima, odnosno njihovo raspoređivanje između pravosuđa na nivou BiH i pravosuđa entiteta i Brčko distrikta BiH, koje će omogućiti procesuiranje u zadanom vremenskom periodu. Novi rok za rješavanje predmeta ratnih zločina je 2028. godina, o čemu je ranije pisao Detektor.
Tahirović navodi da Revidirana strategija, sama po sebi, kao i prvobitna iz 2008., ima manjkavosti koje su u ovu poziciju i dovele cijeli proces procesuiranja ratnih zločina. Prema njegovim riječima, nije se nastavilo s procedurama i tempom koji je radio Haški tribunal, odnosno na predmetima koji su ključni i složeni, odnosno koji imaju elemente velikog broja ubistava, silovanja i komandne odgovornosti.
U tom pravcu je, tvrdi, Tužilaštvo BiH trebalo ići, ali s druge strane, imamo optužnice koje nisu nivoa tog tužilaštva.
Jedna od optužnica podignutih 30. decembra, ali je Sud BiH vratio na doradu zbog nedostataka i nejasnoća u činjeničnom opisu, jeste ona protiv Seada Arnautovića i Samira Mehinovića zbog zločina protiv ratnih zarobljenika počinjenog na području Doboja tokom 1992. godine. Optužnicu je Sud BiH potvrdio 30. januara.
Oni se terete da su, u periodu od 10. do 15. jula 1992. godine, nakon što su u dva odvojena događaja zarobljena četiri pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), zatvorili ih i držali u pritvorskim prostorijama Vojne policije u Klokotnici, u neuslovnim prostorijama, gdje su svakodnevno bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju bez da im je pružena medicinska pomoć zbog zadobijenih povreda a koja je bila dostupna u obližnjoj ambulanti.
Od posljedica mučenja, zlostavljanja, premlaćivanja i drugih nečovječnih postupanja, nepružanja adekvatne medicinske pomoći, kako se navodi, jedan od ratnih zarobljenika je preminuo.
Državno tužilaštvo je 30. decembra podiglo optužnicu protiv Mensuda Kelešture i Hazima Jašarevića zbog učešća u napadu u Vitezu u junu 1993. godine, kada je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, a petero ranjeno. Ova optužnica je potvrđena 5. februara, a čitanjem optužnice suđenje je počelo 25. maja.
Keleštura se, u svojstvu komandanta 325. brdske brigade Armije BiH, tereti da je naredio potčinjenoj Brigadnoj artiljerijskoj grupi (BrAG) da izvrši artiljerijski napad na Podgradinu, u kojoj je živjelo gotovo isključivo civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti. Jašarević je optužen da je, kao komandir BrAG-a, izvršio tu naredbu preko sebi potčinjenih pripadnika artiljerijske grupe, obojica su bili svjesni da može nastupiti posljedica za civile.
Hiljade predmeta u ladicama
Mensud Keleštura i Hazim Jašarević. Foto: Detektor
Iako podignuta u decembru, nakon dorade je 10. februara potvrđena i optužnica protiv Dragana Jevtića, Slavka Bogićevića i Damjana Lazarevića iz Zvornika zbog učestvovanja u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine.
Početak suđenja trojici nekadašnjih pripadnika Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske zakazan je za 9. juli.
Prema optužnici, Bogićević i Lazarević terete se i da su tokom septembra i oktobra 1995. godine, s drugim pripadnicima Inžinjerijske čete, po naređenjima viših starješina iz Zvorničke brigade i Glavnog štaba VRS-a, učestvovali u organiziranom premještanju posmrtnih ostataka iz primarnih masovnih grobnica u sekundarne grobnice. Oni su, prema saopštenju, u dogovoru s organima bezbjednosti Zvorničke brigade i komandom Glavnog štaba VRS-a, vršili organizaciju i angažovanje ljudstva, uključujući i lični nadzor nad radom teške mehanizacije pri formiranju sekundarnih grobnica i finalnom skrivanju masovnih grobnica, a sve s ciljem prikrivanja tragova i izbjegavanja eventualnog otkrivanja ovih masovnih grobnica.
Ajna Mahmić Ćatić, pravna koordinatorica TRIAL Internationala, za Detektor kaže da je unazad nekoliko godina evidentan problem u načinu rada samog tužilaštva, posebno kada je riječ da se norme ispune pred kraj godine. Prema njenim riječima, bilo kakav razlog ne bi trebao biti legitiman na strani bilo koje institucije, s obzirom na to da uveliko utječe na cjelokupan tranzicijski put.
“Prema podacima od prije tri godine, ukoliko se ne varam, pretpostavlja se da preko 4.000 potencijalno osumnjičenih lica tek preostaje da bude procesuirano”, kaže Mahmić Ćatić.
Advokatica Mehić smatra da podizanje velikog broja optužnica samo stvara privid uspješnosti rada pravosudnih institucija.
“Daleko je značajnije da te optužnice budu kvalitetne, sa kvalitetnim dokazima i dostupnim svjedocima, jer samo takve optužnice mogu u konačnici dovesti do kvalitetnih presuda, bile one osuđujuće ili oslobađajuće”, zaključuje Mehić.
