Članak

Studija PAX-a: U Holandiji posvećeno premalo pažnje učenju o genocidu u Srebrenici

21. Aprila 2020.15:45
U izučavanju historije u Holandiji premalo pažnje posvećeno je ratovima u bivšoj Jugoslaviji i genocidu u Srebrenici, navode iz holandske mirovne organizacije PAX u predstavljanju prve nacionalne studije o ovim sadržajima u nastavnom programu i materijalima u osnovnom i srednjoškolskom programu.

Studija je pokazala da su vrlo ograničene informacije o kontekstu rata u BiH te da je perspektiva vojnika Holandskog bataljona dominantna u razmatranju genocida u Srebrenici tokom kojeg je ubijeno više od 7.000 osoba.

Dion van den Berg iz organizacije PAX kaže da je bio sam iznenađen i šokiran što se tako malo pažnje posvećuje onima koji su preživjeli genocid u Srebrenici. Stoga su, kako navodi, “materijali za učenje jednostraniji nego što je očekivao”.

“Srećom, znamo da postoje i učitelji historije koji ulažu dodatno vrijeme i trud da posvete više pažnje ratovima devedesetih, uključujući genocid u Srebrenici”, kaže Berg za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Proučavanje procesa isključivanja i dehumanizacije
Marc van Berkel, koji je na zahtjev PAX-a radio ovo istraživanje, kao preporuku navodi da se “mora posvetiti više pažnje genocidu i njegovim žrtvama”, ali i da se bolje pojasni uloga holandske vlade i vojnika u ratnim područjima.

“U izučavanju historije u Holandiji posvećeno je premalo pažnje padu enklave ili genocidu u Srebrenici. Generalni ton u nastavnom materijalu ukazuje na to da su Ujedinjene nacije pale na ispitu. Unutrašnjopolitičke konsekvence genocida, kao što su objavljivanje Izvještaja NIOD-a [Izvještaj o Srebrenici Instituta za studije rata, holokausta i genocida] i pad vlade premijera Koka [Wim Kok] nisu, ili su neznatno navedene”, naveo je Berkel.

On za BIRN BiH kaže kako su u početku očekivali da će naći malo informacija o Srebrenici zbog strukture nastavnog plana i programa historije koja je hronološki organizovana. Jedan od razloga je to što su događaji iz 1990. godine smješteni na kraju udžbenika, što nastavnicima ne ostavlja dovoljno vremena i prostora da obrade tu temu, objašnjava Berkel i dodaje da se mnogi autori uglavnom pridržavaju starih i poznatih događaja.

“U Holandiji postoji puno osjetljivosti i dvosmislenosti povezanih s položajem i ulogom tadašnjeg Holandskog bataljona (Dutchbat III)”, kaže Berkel.

Berg za BIRN BiH navodi da je sigurno da su rezultati njihovog istraživanja za ovu studiju zabrinjavajući zato što “Srebrenica nije samo historija” i da problemi u vezi sa genocidom još uvijek žive. Više od 1.200 tijela nije pronađeno, ali Berg kaže da brojni bosanskohercegovački političari “dobro iskoriste Srebrenicu da ojačaju svoj izborni položaj”.

“Gledajući to iz šire perspektive, problemi nacionalizma i populizma nisu nestali u Evropi, naprotiv! Proučavanje ‘Srebrenice’ može, a i trebalo bi pomoći u boljem razumijevanju procesa isključenja i dehumanizacije i kamo to dvoje može dovesti. Dobra stvar istraživanja je što je sada javno i o njemu možemo razgovarati”, smatra on.

Berkel kaže kako mu se čini da će biti vrlo teško promijeniti postojeći nastavni program u Holandiji.

“Moja briga je (generalno) da analiza udžbenika historije u Holandiji ne nudi nužno sliku koja pruža smisleno obrazovanje ili dublju perspektivu holandske, evropske ili svjetske historije. U biti, smatram da je još uvijek vrlo nacionalističke orijentacije i također nudi zapadnu, bijelu i mušku perspektivu”, ističe on.

Suočavanje sa prošlošću
Mirovna organizacija PAX bavi se temama o Srebrenici već 25 godina kroz podršku preživjelima kao i Memorijalnom centru Srebrenica, ali i predavanjima u srednjim školama kada su više puta bili u Srebrenici zajedno sa holandskim đacima i studentima.

“Svaki put se pokazalo da ti đaci i studenti ne znaju gotovo ništa o Srebrenici. Zato je za nas bilo jako važno da se uradi jedno temeljno istraživanje o tome kako se Srebrenica tretira u holandskom obrazovanju”, navodi Dion van den Berg.

Iz organizacije PAX kažu da je na zahtjev holandske vlade formirana komisija koju vodi profesor James Kennedy, a koja se trenutno bavi preispitivanjem takozvanog “Kanona holandske historije”, 50 tema u vezi sa važnim događajima iz holandske historije.

“Nadamo se zaista da će ta komisija uzeti u obzir preporuke iz našeg izvještaja i da će zahtijevati da se posveti veća pažnja različitim perspektivama kad je u pitanju genocid u Srebrenici”,  ističe Berg.

PAX je izrazio želju i spremnost da pomogne holandske škole i nastavnike historije u pripremanju i držanju predavanja o Srebrenici tako što bi izvještaj predstavili i o njemu razgovarali, kao i u BiH s nadom da će doprinijeti diskusiji u bosanskohercegovačkim školama o ratovima devedesetih, navode iz ove organizacije.

“Čini se da je najbolji način rješavanja problema iz korijena, počevši s organiziranjem programa obuke i izradom dodatnih nastavnih materijala”, kaže Berkel za BIRN BiH.

Iz ove organizacije ističu da će promovisati knjigu o svojoj 25-godišnjoj solidarnosti sa Srebrenicom koju priprema pisac Chris Keulemans, ali i predstavu “Opasna imena” o priči Alme Mustafić, kćerke ubijenog Rize Mustafića koji je kao električar radio za Holandski bataljon.

Outreach program Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ranije se bavio uvođenjem teme genocida u Srebrenici u škole u BiH. Članovi tima ovog programa su kroz predavanja i radionice u srednjim školama u zajednicama pogođenim ratom neformalno govorili o radu MKSJ-a, ali i zločinima koji su se desili na tim područjima.

Program je bio aktivan za vrijeme rada Haškog tribunala, odnosno do 2017. godine. Tim programa je radio i na uspostavljanju komunikacije na nivou lokalnih zajednica, bez obzira na njihovu veličinu, od škola, sela, udruženja žrtava, članova akademske zajednice, novinara, svih onih koji teže pravdi i žele da bolje razumiju rad MKSJ-a.

Berg smatra da nije postojala jaka želja Međunarodne zajednice da se procijeni vlastiti učinak u Bosni i Hercegovini prije 25 godina. On kaže da su nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma “prioriteti izašli na vidjelo i da je međunarodnoj zajednici bilo dosta Balkana”.

“Bez neumornog rada udruga preživjelih bilo bi manje istine i manje pravde. Ove aktivnosti ljudi, žrtava, tako snažno pogođenih ratnim zločinima, zaslužuju više pažnje. ‘Suočavanje s prošlošću’ nije samo arena historičara, akademika, sudaca i političara. Građani igraju ključnu ulogu u poslijeratnoj rehabilitaciji, procesima pravde, pa čak i, jednoga dana u dalekoj budućnosti, pomirenja”, kaže Berg.

Vrhovni sud Holandije donio je presudu prošle godine kojom potvrđuju da je država Holandija pogrešno postupila u slučaju evakuacije 5.000 izbjeglica koje su se još uvijek nalazile u bazi u Potočarima kod Srebrenice tokom poslijepodneva 13. jula 1995. godine, odnosno da je djelimično kriva za smrt oko 350 muškaraca koje je Holandski bataljon predao snagama Vojske Republike Srpske (VRS) i koji su kasnije ubijeni.

Sud je odlučio da bi šansa za njihovo preživljavanje, u slučaju da su ih holandske snage pokušale zaštititi, bila svega deset posto, što je manje od procenta iz ranijih presuda Okružnog suda i Apelacionog vijeća gdje je ta mogućnost procijenjena na 30 posto.