Članak

Podijeljene reakcije stručnjaka na Priebeov izvještaj

6. Decembra 2019.14:03
Glavni zaključci ekspertskog izvještaja o vladavini prava u Bosni i Hercegovini koje je jučer Evropskoj komisiji i vlastima BiH iznio pravi ekspert Reinhard Priebe, za neke od stručnjaka koje je kontaktirala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) jesu znak da se sadašnji saziv Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) mora mijenjati.

This post is also available in: English (English)

Predsjedavajući ovog tijela Milan Tegeltija, s druge strane, smatra da izvještaj i “nije toliko loš koliko je mogao biti”.

Advokat s velikim iskustvom rada na predmetima ratnog zločina, Miodrag Stojanović kaže da je s profesionalnom radoznalošću očekivao ovaj izvještaj i da su njegovi glavni nalazi očekivani, ali da ono što je razočaravajuće jeste samo konstatacija stanja i “ni korak dalje od toga”.

“Očekivao sam da daju bilo kakav konkretan prijedlog za izlazak iz ovog stanja u kojem se nalazimo”, kaže Stojanović.

Kao jedno od rješenja dubokih problema svih stubova pravosuđa u BiH, kako je izvještaj zaključio, za državnog sudiju Branka Perića jeste raspuštanje trenutnog saziva VSTV-a.

“Da se dovedu drugi ljudi koji će svojim djelovanjem, moralnim integritetom i profesionalnošću, vratiti povjerenje građana u instituciju”, kaže Perić, dok je u jučerašnjem izvještaju upravo gubitak povjerenja javnosti u pravosuđe istaknut kao jedan od najvećih problema.

Perić smatra da bi se promjena sadašnjeg saziva VSTV-a mogla napraviti usvajanjem novog zakona o ovoj instituciji, ali i na neki drugi način.

Igor Golijanin, predsjedavajući delegacije iz BiH kojoj je Priebe saopćio zaključke, kaže kako predstavnici EU traže reforme VSTV-a i donošenje mnogih zakona koji regulišu ljudska prava.

“I predstavnici EU iz Bruxellesa, ali i iz ureda u Sarajevu, bili su vrlo isključivi u svojim zahtjevima”, kaže Golijanin za BIRN BiH.

Glavni zaključci izvještaja navode kako je pravosuđe u BiH u cjelini u dubokoj krizi, kako je narušeno povjerenje javnosti u njegov rad te da se ono ne može izboriti sa slučajevima ozbiljne korupcije i kriminala, između ostalog i zbog političkih pritisaka. Kao najodgovorniju instituciju za takvo stanje izvještaj je naveo VSTV. Prema zaključcima izvještaja, VSTV je pod političkom kontrolom i uticajem i ne uspijeva da provede ključne reforme pravosuđa u BiH.

Za sudiju Perića izvještaj je “jasna dijagnoza pravosudnog problema”, ali on nije siguran da će nosioci pravosudnih funkcija uspjeti da “poduzmu mjere na ‘liječenju’”.

“Nisam pretjerani optimista, ali nešto će se morati mijenjati. Tu postoje zadaci za politički nivo, jer je posebno bitno donijeti zakon o VSTV-u i zakon o Višem sudu BiH”, kaže Perić osvrćući se na dio izvještaja u kome se naglašava važnost uspostavljanja drugostepenog suda na državnom nivou.

Advokatica Nina Kisić, koja ima iskustvo rada na predmetima ratnih zločina u Haškom tribunalu i Sudu BiH, kaže kako u izvještaju stoji da je VSTV kao tijelo neophodno, ali da je potrebno izmijeniti procedure za biranje članova ovog vijeća. Ona naglašava dio izvještaja o važnost da se disciplinske procedure i tijela unutar VSTV-a moraju radikalno reformisati.

Sudija Perić također ističe važnost ovog dijela izvještaja zbog toga što su disciplinska vijeća, koja donose odluke, većinom sastavljena od članova VSTV-a, protiv kojih se također vode neki od postupaka.

Perić kaže da takva praksa pokazuje sistem odgovornosti VSTV-a kao institucije i članova Vijeća, te odgovornost osoba koje upravljaju pravosudnim institucijama.

Govoreći o poljuljanom povjerenju građana u pravosudni sistem, zbog percepcije o korupciji i kriminalu, on kaže da je “stanje mnogo gore nego što bi to neko, iščitavajući sam izvještaj, mogao zaključiti”.

“Nije to samo problem korupcije, već potpune neefikasnosti sistema, politike procesuiranja, jer se pravosuđe danas bavi ‘bagatelnim’ kriminalom, a ne ozbiljnim, na što se i ukazuje u izvještaju”, kaže Perić.

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija nije bio dostupan za komentar novinarima BIRN-a BiH. On je na svom Facebook profilu – nedugo nakon što je Priebe u Bruxellesu iznio zaključke na sastanku kome je prisustvovao Tegeltija – rekao da zaključci za njega nisu iznenađujući i da su za zaključke odgovorni političari, obavještajci i mediji.

“Iako generalno vrlo kritičan prema vladavini prava u BiH, pa i prema pravosuđu, rekao bih da, s obzirom na svu političko-paraobavještajno-medijsku kampanju koja je vođena u proteklo vrijeme, on i nije toliko loš po pravosuđe koliko je to mogao biti s obzirom na sav trud i resurse uložene da se pravosuđe prikaže u maksimalno lošem svjetlu”, napisao je predsjednik VSTV-a i dodao da Priebe, iako je pokušao biti maksimalno objektivan, kako kaže Tegeltija, nije mogao “u cijelosti zanemariti ovaj, do te mjere isforsirani, politički, kanalisani medijski pritisak”.

Goran Nezirović, član VSTV-a, za BIRN BiH kaže da će svoje mišljenje o izvještaju iznijeti na narednoj sjednici Vijeća, na kojoj se nada da će izvještaj biti razmatran.

“Od ključne važnosti je da se svi nadležni domaći akteri odmah posvete iskrenom provođenju preporuka i reformskih mjera i unapređenja stanja u pravosuđu. (…) Ne sviđa mi se ni ono što je kolega Tegeltija poručio iz Bruxellesa, te upravo zbog takvih stvari smatram da je dobro da se o izvještaju prvo porazgovara na sjednici VSTV-a”, kaže Nezirović.

Dio objavljenih zaključaka izvještaja odnosi se na rješavanje najsloženijih predmeta ratnih zločina. Potreban je novi podsticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja.

“Apsolutno ponovo je naglašena potreba usvajanja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina i puno aktivnijeg procesuiranja”, kaže Kisić.

U zaključcima izvještaja se navodi i loša saradnja državnih i entitetskih sudova i potreba da oni sarađuju bolje. Advokat Stojanović kaže da je ovo jedan od dijelova izvještaja s kojim se ne slaže jer su njegova iskustva drugačija.

“Moje iskustvo u predmetima u kojima se ja pojavljujem, predmetima ratnih zločina, ta saradnja je OK… Tu nisam vidio neko nerazumijevanje”, kaže Stojanović. Kao primjere navodi također i predmete organizovanog kriminala u kojima je došlo do razdvajanja postupaka, koji su potom proslijeđeni entitetskim sudovima, gdje su i procesuirani.

On se osvrnuo na još jedan dio zaključaka izvještaja koji naglašava potrebu da Ustavni sud preuzme veću odgovonost i “igra centralnu ulogu u ostvarivanju visokih standarda ljudskih prava u zemlji”.

Stojanović kaže da njegovo iskustvo ne pokazuje ovaj potencijal Ustavnog suda, jer se po dvije godine čeka odluka po apelaciji.

“Lutanje u različitoj praksi kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina i primjena Krivičnog zakona BiH, odnosno Krivičnog zakona SFRJ nakon odluke u predmetu Maktouf i Damjanović pokazalo je da je Ustavni sud apsolutno participirao u građenju prakse koja se pokazala neadekvatnom i kod Suda BiH”, kaže Stojanović.

Delegacija Evropske unije u BiH jučer je u saopćenju navela kako podržava zaključke izvještaja stručnjaka i kako se zahtjevi građana za pravdom moraju saslušati i ozbiljno razmotriti.

“U pitanju je kredibilitet pravosuđa, kao i političkih vlasti”, naveli su u saopćenju.

Lamija Grebo


This post is also available in: English (English)