Bogdanović i ostali: Drugarski odnos sa Milanom Đokićem
Kemal Skokić ispričao je da je u ratu bio vozač u trgovačkom preduzeću “Drina” u Janji te da je u radnoj obavezi dežurao u vatrogasnom domu.
Naglasio je da optuženog Đokića poznaje dugo godina, te da je od 1975. godine postao član lovačkog društva čiji je član bio i Đokić.
“Mićo je bio zaposlen u Stanici policije Janja”, kazao je svjedok.
Skokić je rekao da mu je Đokić vratio auto 1993. godine nakon što mu ga je jedan vojnik oduzeo.
“Vahid je dotjerao auto i govori mi: ‘Hajde, zove te Mićo, vratio ti je kola'”, kazao je svjedok.
Dodao je da u tom periodu nije imao neprijatnosti u firmi u kojoj je radio te da je sa direktorom poslovno odlazio u Srbiju.
Govoreći o Đokiću, svjedok je rekao da su se iskreno i fer družili.
“Prema meni je bio korektan i drug i prema drugima što smo se družili. Mi smo bili drugovi. Imao sam povjerenja u njega i da će me on najbolje zaštiti”, kazao je Skokić.
Za učešće u nezakonitom privođenju, maltretiranju, premlaćivanju i ubistvima civilnog bošnjačkog stanovništva na području Janje, osim Đokića optuženi su Zoran Bogdanović, Ljubiša Ikić, Branislav Trišić, Zoran Tanasić, Žarko Milanović, Mladen Krajišnik, Savo Mršić, Milivoje Čobić i Milan Marković.
Oni su, prema optužnici, bili komandiri i pripadnici aktivnog i rezervnog sastava stanice milicije u Janji.
Odgovorajući na pitanja Optužbe, svjedok je kazao da je Đokiću rekao za oduzeto vozilo jer je očekivao da će mu pomoći.
Pojasnio je da je iz Janje otišao u Sremsku Mitrovicu nakon što su mu je brat odveden u logor jer se bojao da će se njemu isto desiti.
Na ovom ročištu, prije Skokića, u korist Đokićeve odbrane je iskaz dao zaštićeni svjedok O-3, ali je detalje svjedočenja zabranjeno objavljivati u javnosti.
Nastavak suđenja zakazan je za 4. juli.
